Ili ste u posljednje vrijeme češće izlazili s prijateljima, a vaša druga polovina tužno primijeti: „U posljednje vrijeme provodiš mnogo vremena s djevojkama...“

Evo još jednog tipičnog primjera – „Onda ću ja to uraditi“, gdje se „to“ često odnosi na stvari poput pranja suđa, šetnje psa ili razvlačenja veša.

Primjećujete li što je zajedničko ovim pasivno-agresivnim rečenicama? Sve su one primjeri tzv. „suhe molbe“ (engl. dry begging).

Što je „suha molba“?

Ispostavilo se da je „suha molba“ izraz koji opisuje prilično čestu naviku u vezama — ili ste već izgovorili ovakve fraze, ili vam ih je vaš partner uputio.

To, naravno, ne znači da je to nešto dobro.

„Suha molba“ u suštini označava kada vaš partner pokušava da vam stavi do znanja da ga je nešto povrijedilo ili da ima problem s nečim što ste rekli ili uradili, ali to čini na potpuno nejasan i dvosmislen način.

Oni vam govore da imaju problem, a da vam zapravo ne kažu da imaju problem.

Gotovo kao da jedva čekaju da ih pitate: „Što ti je?“ ili „Što nije u redu?“, kako bi konačno mogli da iznesu sve ono što su dugo držali u sebi — u stvari, to je svojevrsno manipulativno izazivanje osjećaja krivice.

Zašto je to toliko kontroverzno?

Iako naziv „suha molba“ zvuči šaljivo, stručnjaci kažu da to uopšte nije smiješno.

Zapravo, ove jezičke igre uma dugo se smatraju suptilnim oblicima emocionalne manipulacije, prema mišljenju stručnjaka za veze.

„Obično podrazumijeva davanje naznaka ili emocionalnih ispada s ciljem stvaranja osjećaja obaveze“, nedavno je objasnio terapeut Daren Madži u videu na društvenim mrežama.

Drugim riječima, to tjera primaoca da se osjeća kao da mora da reagira ili promijeni nešto, a da pri tom nije direktno zamoljen.

I izgleda da „suha molba“ nije ograničena samo na riječi — javlja se i u obliku pretjeranih, izraženih uzdaha, šutnje ili uvrijeđenog držanja.

Loša navika

Drugi terapeuti smatraju da je to loša komunikacijska navika koju treba što prije iskorijeniti.

„To je suprotno zdravoj intimnosti“, rekla je terapeutkinja za veze Houp Kelaher u razgovoru za Brides. „Vidjela sam da to vodi do zbunjenosti, gnjeva, emocionalnog zatvaranja, a u nekim slučajevima i do potpunih raskida.“

Kako drugi stručnjaci ističu, neki ljudi se ponašaju na ovaj način iz straha od kritike ili iz ponosa.

Iako to nije opravdanje za potencijalnu nenamjernu manipulaciju, osnovni razlog i dalje treba rješavati.

„Ponekad ljudi jednostavno ne znaju kako da traže ono što im treba“, nedavno je rekla terapeutkinja Aerial Cetnar za HuffPost.

„Radije bi davali naznake i bili ignorirani nego da pitaju direktno i budu odbijeni.“

Rješavanje ovog problema ne mora prerasti u veliku svađu — Bay Area CBT Center savjetuje da je pravi potez ukazati na obrasce izazivanja krivice i tražiti potpunu iskrenost.

Pitajte ih što zapravo misle time što govore — nekima je potrebno samo malo podsticaja da se tako otvore.