Brojnost svake treće vrste ptica u Evropi je opala u posljednjih nekoliko decenija, a svaka peta vrsta ptica je pod prijetnjom od izumiranja, objavila je u novom izveštaju "Evropska crvena lista ptica 2021" organizacije BrdLajv

[caption id="attachment_52472" align="alignnone" width="900"] FOTO/SHUTTERSTOCK[/caption]

Crvena lista analizira regionalni rizik od izumiranja 544 vrste ptica u 50 država i teritorija Evrope, a svakoj vrsti dodaje se status - od "najmanja zabrinutost" do "izumrla".


Podatke o pticama prikupile su hiljade stručnjaka i volontera iz čitave Evrope.

S obzirom na to koliko su ptice osjetljive na sve promjene u okruženju, predstavljaju savršeni indikator za razumijevanje stanja naše planete. Sav život na planeti je povezan, tako da kad su ptice ugrožene – svi smo ugroženi.

Šta je, između ostalog, pokazala BrdLajf studija:


  • 1 od 5 vrsta ptica u Evropi je pod prijetnjom je ili blizu prijetnje od izumiranja

  • Brojnost 1 od svake 3 vrste ptice u Evropi opala tokom posljednjih decenija

  • Morske ptice, plovuše, barske ptice i ptice grabljivice najugroženije su vrste ptica u Evropi i njihova brojnost najbrže opada

  • Morska staništa, poljoprivredna zemljišta, vlažna staništa i travnjaci su staništa s najugroženijim vrstama i onima kojima opada brojnost

  • Većini ševa, strnadica i svračaka opada brojnost; druge velike taksonomska grupe sa značajnim opadanjem brojnosti su patke i barske ptice

  • 71 vrsta ptica (njih 13%) je ugroženo u Evropi

  • Dodatnih 35 vrsta (njih 6%) je blizu ugroženosti

  • 5 vrsta ptica je još uvijek pod statusom "izumrle"


Glavni uzroci opadanja populacija u Evropi:



  • Velike razmjere promjena korištenja zemljišta (utiče na gubitak staništa i mjesta za gnežđenje; u status "osjetljiva vrsta" je iz tog razloga porešla barska šljuka (Gallinago gallinago))

  • Intenzivne poljoprivredne prakse (utiču na dostupnost hrane; u "osjetljiva vrsta" iz tog razloga, prešle su grlice (Streptopela turtur))

  • Pretjerano crpljenje morskih resursa

  • Zagađenja kopnenih voda (u status "osetljiva vrsta" prešao crnogli gnjurac (Podiceps nigricollis))

  • Neodržive i učestale šumarske prakse (utiče na gubitak staništa, a iztog razloga opada brojnost velikom djetliću (Dendrocopos major))

  • Razvoj infrastrukture


Ima i dobrih vesti


Iako su glavne informacije s nove Evropske crvene liste zabrinjavajuće, ima i dobrih vesti.

Poboljšani status riđe lunje (Milvus milvus) i azurskog burka (Pyrrhula murina) – dve značajne konzervatorske priče o uspjehu – pokazuje da ciljani pristup oporavku vrsta djeluje, dok intervencije poput dobro dizajniranih agro-ekoloških modela mogu da pruže životnu šansu vrstama u opadanju kao što je prdavac (Crex crex).