Ipak, tada je nastao jedan od najpoznatijih i najkontroverznijih fenomena savremene pop kulture. Pobjednica tog izbora bila je Kiki Hakanson iz Švedske, 22-godišnja manekenka čija je krunidba u bikiniju izazvala pravu buru među tadašnjim, daleko konzervativnijim društvom.

Sukob vrijednosti

Koncept ljepote mijenjao se kroz vijekove, od antičkih Grka do danas. U antičkoj Grčkoj ljepota nije bila samo fizička, idealno tijelo bilo je povezano sa zdravim duhom. Vajari su stvarali savršene, gotovo božanske likove, sa savršenom proporcijom i skladom. Taj mit o idealnoj ženi preživjeo je vijekove, ali se i prilagođavao društvenim normama i očekivanjima.

U 20. vijeku, kada je organizovan prvi izbor za Mis svijeta, pojavio se sukob između tradicionalnih vrijednosti i modernih, slobodnijih ideja. Erik Morli, britanski voditelj i organizator, nije ni slutio da će njegov "Festival bikinija" prerasti u jednu od najprepoznatljivijih manifestacija svijeta.

Erik Morli osmislio je Festival bikinija kao jedinstvenu promociju kupaćih kostima, povezanu sa većim Festivalom Britanije. Iako je bio zamišljen kao jednokratni događaj, ovaj marketinški potez dobio je nepredvidivu pažnju medija i javnosti. Iako je većina učesnica, čak 21 od 27, bila iz Velike Britanije, krunu je odnijela Šveđanka Kiki Hakanson, prenosi Telegraf.rs.

Njen izgled bio je savršen spoj nordijske ljepote i nečeg neočekivanog - tamnije kose i izraženih crta koje su joj davale karakter. Kiki je ušla u historiju kao prva Mis svijeta i jedina koja je osvojila titulu obučena u bikini - odjeći koja je u to vrijeme izazvala pravu buru.

Otpor prema bikiniju

Bikini, danas sastavni dio gotovo svakog izbora za ljepotu, 1951. godine bio je kamen spoticanja. Papa je na Kiki bacio anatemu, a neke zemlje sa strogo vjerskim zakonima zabranile su joj ulazak na svoju teritoriju. Takav je bio stepen otpora protiv njenog pojavljivanja u bikiniju.

Kao odgovor na pritiske konzervativnog svijeta, već naredne godine bikini je uklonjen sa scene, a kandidatkinje su morale da se pojave u jednodijelnim kupaćim kostimima i manje provokativnoj garderobi. Ipak, kroz godine se bikini vratio, postajući simbol oslobođenja i moderne ženstvenosti, a Kiki Hakanson ostala je zauvijek zapamćena kao pionirka.

Iako su američki producenti i italijanski filmski agenti nudili Kiki zvjezdani put preko okeana, ona je odlučila da ostane u Evropi. Njena karijera nije bila ispunjena holivudskim blještavilom, ali je ostala upamćena kao sudija na izborima ljepote i osoba koja je postavila temelje novom poimanju ženstvenosti.

Udala se za Dalasa Andersona, američkog vajara kojeg je upoznala u Evropi, i sa njim živela u Kopenhagenu, a potom u Sjedinjenim Državama. Imali su troje djece, a Kiki je svoj život završila u Kaliforniji u 95. godini, prošlog novembra.

Ismijavanje dostojanstva

Još od početaka, izbori za Mis svijeta nisu bili bez kontroverzi. Kritičari su ih često opisivali kao "stočnu pijacu za žene", a feministkinje su ih vidjele kao ismijavanje ženskog dostojanstva i paravan za mizoginiju. Pokušaji feministkinja da zaustave ove manifestacije nisu bili rijetki, a njihov glas doveo je do uvođenja intelektualnih pitanja i ambicija, koji su danas neizostavan dio izbora.

Organizatori, s druge strane, godinama pokušavaju da dokažu kako ljepota nije samo površina već i snaga koja može da mijenja svijet. Ideja da ljepota može spasiti svijet, kako je vjerovao i Dostojevski, možda i jeste posljednja karta nade u svijetu punom haosa.

Prvi izbor za Mis svijeta nije bio samo takmičenje u izgledu, bio je to početak dijaloga o tome šta znači biti žena, kakve su društvene norme i koliko daleko sloboda može da ide. Kiki Hakanson, prva Mis svijeta, ostala je simbol hrabrosti i promjene, žene koja je otvorila vrata novom vremenu, ali i podsjetnik koliko je ljepota oduvijek bila obavijena slojevima društvenih očekivanja i predrasuda.