Tokom dvije nedjelje boravka na Filipinima, Robert Dacešin, svjetski putnik, izdvojio je jedan dan da posjeti Tondo, najveću favelu zemlje u kojoj se život odvija jednim potpuno novim tokom. Prema njegovim riječima, ovo je jedno od najtežih mjesta za život u čitavoj Aziji. Robert je u njemu proveo nekoliko sati i prvi komentar glasio je: "Kakav haos ovde vlada, svako vodi svoju politiku".
"Gotovo 40 odsto od oko 25 miliona stanovnika Manile danas živi u mjestima poput ovog. Ovo mjesto predstavlja neku vrstu favela gdje veliki dio ovih ljudi nema pristup vodi, struji i normalnim uslovima života. Uz to, životni vijek ovde je oko 7 godina niži nego u ostatku zemlje, a vlada je već dugi niz godina zaboravila nove ljude. Najveća od svih ovih favela je Tondo, u kojoj se vjeruje da živi preko 600.000 stanovnika i koja predstavlja jednu potpuno novu dimenziju ove zemlje", rekao je Robert na početku snimka na svom Jutjub kanalu."Kao jedna od najstarijih zajednica na Filipinima, istorija Tonda seže još i prije dolaska Španaca, a sam ovaj kraj osnovan je još u desetom vijeku kao kraljevstvo Tondo predvođeno lokalnim vođama poznatim kao Datus. Zahvaljujući svojoj pozici uz reku Pasig i blizini zaliva Manila, Tonda je bilo središte trgovine sa Kinom, Indijom i drugim azijskim komšijama.
Ovo je bilo jedno od prvih mjesta koje je započelo pobunu protiv španske vlasti 1896. godine, s tim da je u to vrijeme ovde živjela srednja klasa grada. Ipak, nakon Drugog svjetskog rata, u Manili dolazi do velike ekonomske i socijalne krize, a nekoliko godina kasnije većina kriminala smješta se baš u ovoj ulici. Ova kriza trajaće gotovo 40 godina, a u tom periodu, Tondo će biti sve, samo ne sigurno mjesto", ispričao je Robert.
Šta možete da očekujete u faveli Tondo?
Žena, koja je rođena u ovom mjestu, sprovela je Roberta kroz prvi dio favele.
"To se zove raznovrsnost jer većina ljudi ovde ne može da priušti odlazak u prodavnicu. Ovdje mogu da kupuju na malo, poput maslinovog ulja, začina i drugih sitnica. Ovdje takođe mogu da kupe sušenu ribu. Ovde je dosta biznisa, mi ih zovemo 'prodavnice dobara'", rekla je Filipinka, a na pitanje čime se ljudi bave i od čega žive, odgovorila je da glavnu ulogu imaju reciklirani materijali."Ovde imamo i čistače luka, ali mnogi rade izvan područja", rekla je žena, nakon čega je Robert pokazao kako izgleda hrana koju kupuju u faveli.
Kada su obroci u pitanju, stanovnici ove favele prave hranu od ostataka iz raznih restorana. Jedna žena ih sve prokuva, a oni to zovu "Pagpag". To je filipinska riječ za "čišćenje, pročistiti". Filipinka je objasnila da kada padne mrak, ljudi počinju da preturaju po smeću.
Potom ga donose u skladište, izdvajaju svu plastiku i ostatke piletine. To kupuju žene za evro po paketu. Operu sve tri puta i onda prokuvaju. Za pola evra pordaju narodu po narudžbini. Kako je Filipinka istakla, to je uobičajena hrana ovdje. Ovdje se za pola evra hrani šestočlana porodica.
"Šetajući ovim ulicama, ne mogu da se otmem utisku koliko nasmijanih lica sam vidio u tako malo vremena, a opet koliko teškog života je stalo na njihovim plećima. Počevši od onih malih koji i dalje uživaju trčkaranju ovim ulicama, od onih starijih koji vjerovatno nisu ni svjesni mogućnosti koje postoje u životu.Iako sam na to bio spreman, klasne razlike ovdje veće su nego u dobrom dijelu Azije, pa tako sa jedne strane imate izuzetno bogata naselja prepuna skupih restorana i visokih nebodera gdje pojedini ljudi žive bolje nego u zapadnim zemljama dok na samo desetak minuta vožnje dolazite u mjesta poput ovog gdje se ljudi bukvalno bore da prežive i priušte sebi običan obrok, što pokazuje koliko samo nejednakosti postoji ovdje", rekao je Robert Dacešin.
"Mislim da možete da shvatite kakav haos ovdje vlada, svako vodi svoju politiku, ali neki konačni utisak jeste da su ljudi zaista divni, da su prijatni i da uprkos svom siromaštvu za koje biste možda očekivali da bi izrodilo nekakav kriminal, on gotovo i da ne postoji ovde. Djeca su divna, ljudi su divni, čak su nam se neki ljudi izvinjavali zbog loših stanja u njihovim kućama i sl. Tako da, velika ljubav i poštovanje za ovo mjesto", zaključio je Robert Dacešin, prenosi Mondo.