Sonda Kosmos 482, lansirana 1972. godine, srušila se u Indijski okean nakon što je provela više od pet decenija u orbiti. Pad Kosmosa 482 naglašava dugotrajnost svemirskog otpada i važnost praćenja neaktivnih satelita, piše Newsweek.

Stručnjaci napominju da, iako su takvi događaji rijetki, pokazuju potrebu za oprezom u praćenju objekata u Zemljinoj orbiti.

Zarobljen u orbiti

Kosmos 482 bio je dio sovjetskog programa Venera između 1961. i 1984. godine s ciljem proučavanja Venere. Međutim, zbog kvara na lansirnom vozilu nije uspio izaći iz Zemljine orbite i ostao je zarobljen u eliptičnoj orbiti od ožujka 1972. Kako piše britanski Independent, sonda je imala oblik kugle promjera oko 1 metar. Bila je teška približno 500 kg te izgrađena da izdrži ekstremne pritiske i temperature.

Njen pad nije bio nadziran, a točno vrijeme i lokacija pada bili su neizvjesni do potvrde o spuštanju u Indijski okean. Agencije poput Europske svemirske agencije (ESA) pratile su sondu, predviđajući vremenski okvir pada između 9. i 11. maja.

Prije toga je ESA, koja je pratila nekontrolisani pad letjelice, saopštila da je posljednji put uočena radarom iznad Njemačke, izvijestio je NBC News. Do jutra zapovjedništvo američkih svemirskih snaga nije potvrdilo pad sonde dok je prikupljalo i analiziralo podatke iz orbite, izvijestio je Associated Press.

Naučnik sa Univerziteta Colorado Boulder Marcin Pilinski rekao je: "Iako možemo očekivati da većina ovog objekta neće izgorjeti u atmosferi tokom ponovnog ulaska, može biti ozbiljno oštećen pri udaru. Vjerovatnost da udari u naseljeno područje je beskrajno mala."

Ostaci će pripasti Rusiji

Blog uživo iz ESA Kancelarije za svemirski otpad objavio je: "Sateliti i dijelovi raketa umjerene veličine ponovno ulaze u atmosferu gotovo svakodnevno, dok manji praćeni svemirski otpad ulazi još češće. Komadi koji nisu uništeni vrlo su rijetko uzrokovali bilo kakvu štetu na tlu. S povećanjem svemirskog prometa očekujemo da će učestalost ponovnih ulazaka u atmosferu u budućnosti dodatno rasti."

O pitanju može li svemirski otpad uzrokovati povrede ESA-in blog navodi: "Rizik da bilo koji ponovni ulazak u atmosferu uzrokuje povrede izuzetno je malen. Godišnji rizik da pojedinac bude povrijeđen svemirskim otpadom je manji od 1 prema 100 milijardi. Poređenja radi, osoba ima oko 65.000 puta veću vjerovatnoću da će je udariti munja."

Svi dijelovi Kosmosa 482 koji nisu uništeni pripašće Rusiji, prema ugovoru Ujedinjenih naroda, prenosi Avaz.