Šefica studije Sara Maršal-Pescini rekla je da rezultati pokazuju da vukovi fleksibilno prilagođavaju svoje ponašanje i rizicima i mogućnostima u pejzažima u kojima dominira čovjek, prenosi portal Pnas.

Prema njenim riječima, to je ključni faktor uspjeha vukova u urbanim područjima, prenosi Tanjug.

Ljudi prema vukovima gaje ambivalentan odnos, navode istraživači u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences".

S jedne strane ih vide kao simbol snage, inteligencije i lovačkih vještina, a s druge strane kao zle i opasne.

Za vuka, čovjek predstavlja opasnost, ali istovremeno mu omogućava pristup hrani, na primjer domaćim životinjama poput ovaca ili koza.

Tim naučnika je proučavao ponašanje 185 vukova u različitim područjima centralne Italije, odnosno kako se ponašaju u sredinama pod uticajem čovjeka.         

Jedno od područja bilo je oko Firence, gdje su naučnici kamerama dokumentovali reakcije vukova na nepoznate predmete povezane sa ljudima,  na primjer igračke i ljudske glasove.

Analiza video-snimaka pokazuje da su se vukovi u početku plašili objekata, ali su strah postepeno gubili.

Kada su čuli ljudske glasove, ponašali su se uplašeno, ali i tu je tokom vremena nastao efekat navikavanja.

U oba slučaja, životinje su bile manje plašljive kada nisu bile same, već u grupi.

"Blizina vukova u gusto naseljenim sredinama je novi fenomen", navode naučnici i dodaju da s obzirom na raznovrsnu dostupnost hrane, sposobnost rješavanja problema i učenje, može da se pretpostavi da upravo društvenost životinja jača njihovu sposobnost da uspevaju i u sredinama koje oblikuje čovjek.

Ova ekstremna prilagodljivost otežava ljudima da planiraju efikasne mjere odvraćanja.

"Zajedno, naši rezultati pokazuju veliki potencijal vukova da se snađu u ljudskim sredinama zahvaljujući raznovrsnom, fleksibilnom i kompleksnom  ponašanju", navode istraživači i dodaju da ostaje otvoreno pitanje da li ljudi mogu da odgovore na izazov koegzistencije sa životinjama koje imaju slične efikasne i kompleksne sposobnosti.