Selaković je naveo da su neke od tih mjera podsticaji za izdavače koji objavljuju na ćirilici, bolja poreska politika za upotrebu ovog pisma na državnom, odnosno takse na lokalnom nivou, te njegova veća zastupljenost u medijima sa nacionalnom frekvencijom.

"Borićemo se da se produbi svijest da nije svejedno kojim pismom pišemo i da znamo da ako ćirilicu ne zaštitimo mi, to neće učiniti niko drugi", poručio je Selaković koji je sinoć otovorio Vukov sabor.

Selaković je naglasio da je najvažnije da ćirilica živi u nama, a naročito u đeci koja treba da znaju da su slovo i pismo snaga i poštuju ono što je utemeljio Sveti Sava i njegovao Vuk Stefanović Karadžić.

"To svima jeste, treba i mora da bude jedini putokaz", istakao je Selaković.

On je podsjetio na to da je i na prošlogodišnjem Vukovom saboru saopštio mjere na kojima se radilo u protekloj godini - otkupu knjiga isključivo na ćirilici za potrebe javnih biblioteka, razvoju ćiriličkih fontova i nabavci isključivo dvoazbučnih tastatura za sve korisnike javnih sredstava i javnu upravu.

Selaković je rekao i da je u Bajinoj Bašti ove godine na Dan slovenske pismenosti, Svetih Ćirila i Metodija osnovan Muzej ćirilice - ne samo da čuva ovo pismo kao istorijsku starinu, već da je njeguje kao današnjicu, da je unapređuje i promoviše kao budućnost srpskog naroda.

Ministar je ukazao da je ranije donesen Zakon o zaštiti srpskog jezika u javnom prostoru i upotrebi ćirilice, saopšteno je iz Ministarsta kulture Srbije.