Nedostatak radne snage i sve starija populacija potiču sve veći broj europskih zemalja na razmatranje produljenja radnog vijeka. Među njima je i Njemačka, gdje je predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel pozvao na povećanje starosne granice za odlazak u mirovinu kako bi se ojačala posustala ekonomija.

Nagel je istaknuo da Njemačka mora dulje raditi želi li očuvati prosperitet izgrađen nakon Drugog svjetskog rata. Naglasio je da je produljenje radnog vijeka ključno za konkurentnost Njemačke i Europe, posebno u trenutku kada se najveća europska ekonomija suočava s najdubljom krizom u posljednjim desetljećima. Iako se za 2025. očekuje minimalan rast, ekonomisti predviđaju umjeren oporavak iduće godine, potaknut državnim ulaganjima u infrastrukturu i obranu. Nagel je pritom izrazio oprezni optimizam, odbacujući kritike da bi sredstva mogla biti pogrešno usmjerena.

Za razliku od Njemačke, u Bosni i Hercegovini zasad se ne razmatra povećanje dobne granice za umirovljenje. Nedostatak radne snage pokušava se ublažiti zapošljavanjem stranih radnika te omogućavanjem umirovljenicima da rade uz istodobno primanje mirovine i plaće. U oba bh. entiteta starosna granica za mirovinu iznosi 65 godina uz najmanje 15 godina staža, dok je raniji odlazak moguć nakon 40 godina radnog staža.

Slični uvjeti vrijede i u regiji. U Sloveniji je granica 60 godina uz 40 godina staža ili 65 godina uz 15 godina staža. Srbija postupno izjednačava dobnu granicu za žene i muškarce, koja će od 2032. iznositi 65 godina. U Hrvatskoj je prag 65 godina uz najmanje 15 godina staža, uz mogućnost prijevremene mirovine, dok se dobna granica za žene postupno povećava. U Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji dobna granica također se razlikuje po spolu, ali se dugoročno kreće prema ujednačavanju.