Na današnji dan prije tačno 25 godina trogodišnja Milica Rakić iz Beograda postala je simbol stradanja srpskog naroda. Bilo je kasno uveče, Miličina mama Dušica je u sobi spremala krevetić za spavanje, a ona je bila u kupatilu. Vrata su bila otvorena, djevojčica je sjedela na noši, a onda ju je NATO bomba ubila.

Milica nije jedino dijete kojem je život nepravedno i prerano prekinut. Još 78 mališana i porodica dijele istu tragičnu sudbinu. A ovo je Miličina priča.

Kako je Dušica Rakić ranije govorila za Novosti, na dan kada je poginula Milica je nacrtala cvjetiće i svoj crtež zalijepila na zid. Te kobne apilske večeri oglasila se vazušna opasnost nad Beogradom, NATO avioni samo su pristizali. Trogodišnja djevojčica bila je u svom domu u Batajnici, preplašena je dozivala majku da je čuva, ne sluteći da će joj život uskoro biti prekinut.

"U daljini su odjekivale NATO bombe. Plašila se moja djevojčica. "Mama, požuri. Dođi da me čuvaš", rekla mi je Milica, a onda - prasak",  ispričala je ranije majka Dušica.

Začula se detonacija, lomnjava stakla i kupatilskih pločica, fasade, a Miličin tata Žarko je zatekao dijete bez svijesti. Svuda oko nje bila je krv. Probao je da je spase. Uzeo ju je u naručje, sjurio niz stepenice, pa u automobil, odvezavši je do Zemunske bolnice. Dežurni lekari su je primili.

Rupe od gelera na fasadi zgrade i danas su vidljive. Roditelji ih ne diraju, tamo stoje kao nijemi podsjetnik na taj zločin.

"Želio sam da tužim NATO zbog ubistva moje Milice, ali mi je tadašnji ministar spoljnih poslova to zabranio. Izlazimo svakog 17. aprila na groblje da obiđemo naše dijete i potom nastavljamo da živimo. Koliko-toliko normalno", rekao je ranije.

https://aloonline.ba/region/srbija/sramota-nato-lobista-trazi-uklanjanje-spomenika-milici-rakic-otkrio-i-zasto-mu-smeta-sjecanje-na-ubijenu-djecu/

Oslikana freska sa njenim likom


Freska sa likom djevojčice nalazi se u tri manastira - dva u Srbiji i jednom u Bosni i Hercegovini. Jedan od njih je manastir Tresije na Kosmaju.

Svetinja je podignuta još u vrijeme Nemanjića, na samom početku 14. veka. Više je puta rušena i obnavljana, što je sudbina većine srpskih bogomolja koje su sa narodom prošle kroz vijekove pod Turcima, kasnijim ustancima, dva svjetska rata. Posljednja obnova započeta je 1936.

Manastir je posvećen Saboru Svetih Arhangela. U njemu je od ulaza sa desne strane sahranjen upokojeni starešina manastira, arhimandrit Jovan. Napred, ka krstu i oltaru, sa lijeve strane oslikana je freska sa likom male Milice.

U crveno-crnoj odjeći, kakva je i upamćena sa fotografije u haljini i rolci, kratke kose, ali u starijem dobu, Milica gleda na posjetioce Tresija. Drži krst u ruci, ima oreol. Oko njenog lika ispisano je: Sveta Novomučenica Milica Beogradska.

Ipak, Milica nije svetiteljka.


- Da bi SPC uzela u obzir kanonizaciju male Milice Rakić, koja je tragično postradala od NATO agresije, njen kult, odnosno njeno ime i mučeništvo, morao bi da bude široko rasprostranjen u svijesti srpskog naroda i tek onda bi moglo da se razmišlja o njenoj kanonizaciji, što je vrlo moguće - rekao je ranije sveštenik u razgovoru za Telegraf.rs, napominjući da to nije okončana stvar.

Naveo je da to što za sada nije uvrštena u red svetitelja ni u kalendar SPC, ne znači da neće biti.

- Mora da prođe neko vrijeme, koje će učiniti svoje, i najverovatnije će doći do toga. Ne samo ona, već svi mučenici koji su nastradali od NATO bombi, najverovatnije će biti upisani u kalendar, kao što su upisani Mučenici Kragujevački, Jasenovački i ostali u kalendaru SPC. Moguće je da svi budu posvećeni jer su oni nevino stradali od ruke agresora, ne dajući otpor ni povod - objasnio je.

Dodao je da su mogući razlozi iz kojih se lik djevojčice našao na fresci brojni, ističući slobodu autora i želju igumana. Iako je ovo izuzetak od pravila da na fresci bude prikazan lik svetitelja, dodao je da to nije greška.

- Samo njeno mučeništvo i godine u kojima je izgubila život, uvrstile su je u red mučenika. Isto kao što su svi mučenici postradali u bombardovanju, već sada u blaženstvu oca nebeskog - rekao je.

U bombardovanju poginulo 2.500 civila


Napad na SR Jugoslaviju započeta je 24. maja 1999. Procenjuje se da je tokom 78 dana poginulo oko 2.500 civila, ranjeno 6.000 civila, dok je ukupna materijalna šteta procjenjena na više desetina milijardi dolara. NATO bombe su ubile 79 djece, među njima i Milicu Rakić.

Uništeno je i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dečjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 mostova razoreno.

BONUS VIDEO