Vojni portali navode da Kina ima veliki broj taktičkih nuklearnih raketa ali i onih hiperzvučnih – srednjeg dometa, dovoljnih da ozbiljno ugroze američku mornaričku i vazdušnu silu koncentrisanu u toj regiji i tamošnjim bazama – prije svega one u Guamu.
Kineske odbrambene reforme počele su i prije dolaska na vlast Si Đinpinga - starovale su još devedesetih godina prošlog vijeka.
Veliko dostignuće bilo je i porinuće prvog kineskog nosača aviona "Liaoning", kao i proizvodnja kineskog višenamjenskog lovca "J-15".
Čuveni Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira – SIPRI navodi da se vojni budžet Kine povećavao 27 godina za redom.
Danas Kina ima dva operativna nosača aviona, stotine balističkih projektila dugog i srednjeg dometa, hiljade ratnih aviona i mornaricu koja nadmašuje čak i SAD u pogledu površinskih i podmorskih platformi.
U međuvremenu, kineski nuklearni arsenal eksponencijalno raste.
Prema nekim specijalizovanim portalima, Kina raspolaže sa oko 350 nuklearnih bojevih glava - dvostruko više nego tokom "Hladnog rata".
Američki obavještajci predviđaju da bi se do 2027. ove zalihe mogle ponovno udvostručiti na 700. Na sjeverozapadu zemlje grade se novi podzemni silosi za nuklearne projektile.
Londonski Međunarodni institut za strateške studije navodi da je ukupna odbrambena potrošnja azijsko-pacifičkih zemalja samo prošle godine premašila trilion dolara, te da su Kina, Filipini i Vijetnam gotovo udvostručili potrošnju u posljednjoj deceniji.
Za njima ne zaostaju ni Južna Koreja, Indija i Pakistan, a čak je i Japan dostigao rekordne odbrambene budžete. Time se Tokio približava završetku svoje dugogodišnje isključivo obrambene politike /od vremena završetka Drugog svjetskog rata u kojem je bio na poraženoj strani sila osovine/.
Tu je i Australija i novi savez AUKUS kojeg čine ta zemlja, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD.
BONUS VIDEO:
