Iako je u martu glasala za rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom se traži okončanje ruske agresije, nije se pridružila zapadnim sankcijama.
U isto vrijeme je, međutim, blokirala Bosfor i Dardanele za prolaz ruskih i drugih vojnih brodova u Crno more.
Turski predsjednik jasno je nazvao rusku invaziju neprihvatljivom, ali odbio je da okrene leđa Moskvi.
Barem do utorka, kad je zasigurno šokirao ruskog kolegu Vladimira Putina izjavom da Krim pripada Ukrajini, da je njegova aneksija "nelegitimna i nelegalna" i da je "vraćanje Krima Ukrajini, čiji je neodvojivi dio, suštinska potreba s aspekta međunarodnog prava".
Erdogan je to izjavio u video poruci koja je puštena na drugom samitu Krimske platforme, inicijative kojom Ukrajina od prošle godine nastoji mobilizovati međunarodnu podršku kako bi vratila Krm.
Erdogan je takođe ponovio zahtjev za oslobađanjem predstavnika krimskih Tatara Narimana Džheliala i još najmanje 45 drugih krimskih Tatara koje je Rusija pritvorila 2021.
Što se Rusije tiče, naravno, Krim je njen neodvojivi dio otkad ga je pripojila 2014., nakon vojne okupacije koju je izvela zbog svrgavanja proruskog predsjednika Ukrajine, Viktora Janukoviča. Nakon toga je, u uslovima takve vojne okupacije, provela sporni referendum prema čijim se službenim rezultatima većina stanovništva ovog ukrajinskog poluostrva (s većinski ruskom populacijom) izjasnila za otcjepljenje od Ukrajine i pripajanje Rusiji.
Veliki dio međunarodne zajednice, uključujući EU, SAD i većinu u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, odbacili su referendum i samu aneksiju kao protivne međunarodnom pravu. Drugim riječima, stav ogromne većine međunarodne zajednice je da je Krim i dalje ukrajinski. Jedine zemlje koje su priznale rusku ilegalnu aneksiju su Avganistan, Kuba, Kirgistan, Nikaragva, Sjeverna Koreja, Sudan, Sirija i Zimbabve.
Turski predsjednik samo je potvrdio već ustanovljeni stav svoje zemlje, no njegova izjava dolazi u prilično nezgodnom trenutku za Rusiju, dok Ukrajinci vrše razorne napade na ruske vojne mete širom Krima, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da će rat završiti na Krimu, baš kao što je na njemu i počeo prije osam godina.
Erdoganova politika
Ovu temu prokomentarisao je vojni analitičar i docent na Fakultetu političkih nauka Robert Barić.
"Erdogan je ovu izjavu dao sada kad je osjetio potrebu da na neki način pokaže da se Turska distancira od Rusije i njenog ponašanja, ali to je zapravo dio konstantne igre balansiranja između Rusije i Zapada koju on igra. Turska se sad našla u poziciji da može biti važan faktor u ukrajinskom ratu, kao most za pregovore između obe strane", rekao je.
Dodao je da će Putin vjerovatno biti ljut zbog te izjave.
Erdogan i Putin: Neka čeka Vladimir
Putin je bio ostavljen da pred kamerama i fotografima nervozno čeka Erdogana koji je kasnio, doduše, samo minut.
Putin i Erdogan nastavili su da pregovaraju o sporazumu za deblokadu ukrajinskih luka i nastavak izvoza žita.
Ali, Kremlj tvrdi da su razgovarali i o potencijalnoj prodaji turskih borbenih bespilotnih letjelica Rusiji, iako je turska kompanija Bajkar prethodno prodala par desetina svojih prestižnih dronova Bajraktar TB2, ali i donirala nekoliko njih Ukrajini, drugoj strani u ratu.
Putin se zahvalio Erdoganu
Dva dana nakon sastanka u Teheranu, Rusija i Ukrajina zaista su u Istanbulu, uz posredništvo UN-a i Turske, sklopile sporazum o izvozu žitarica i drugih esencijalnih roba, poput suncokretovog ulja, iz Odese i drugih ukrajinskih crnomorskih luka koje ruska mornarica blokira.
Putin i Erdogan su se sastali i u ruskom obalnom gradu Sočiju 5. avgusta, gdje su na četvorosatnom sastanku dogovorili da će ojačati energetsku saradnju, saopštio je Kremlj.
Putin se javno zahvalio Erdoganu za ključnu ulogu u postizanju sporazuma o izvozu ukrajinskog, ali i ruskog žita.
Putin, Ukrajina i Erdogan: "Nema šanse"
Vojni analitičar Barić tvrdi da se Erdogan neće otvoreno svrstati na jednu stranu.
"Erdogan u ovome vidi fantastičnu priliku da naplati status Turske u ovom ratu", kazao je Barić, koji je ipak skeptičan oko njegove ambicije da posreduje u mirovnim pregovorima Kijeva i Moskve.
"Mirovni pregovori su prestali krajem marta i neće ih biti dok se nešto znatno ne promijeni na vojnom planu u Ukrajini, a za to ćemo morati da čekamo proljeće i ljeto iduće godine, jer imamo blokadu na frontu", predviđa Barić.
Oko mogućnosti da Erdogan i drugi posrednici diplomatskim putem privole Putina na povratak ukrajinske teritorije (uključujući Krim), Barić je takođe vrlo jasan: "Nema šanse da Putin pristane na takvo nešto, jer bi to bila njegova politička smrt. Snažni vođa ne smije da pokaže takvu slabost."
BONUS VIDEO:
