U Beogradu je 19. oktobra 1932. godine otvoren Kolarčev narodni univerzitet, zadužbina Ilije Milosavljevića Kolarca, koji je u tu svrhu testamentom zavještao ogromnu svotu od 50.000 dukata.
Zdanje Kolarčevog univerziteta projektovao je srpski arhitekta Petar Bajalović.

[caption id="attachment_51557" align="alignnone" width="900"] Arhiva/Printscreen[/caption]

Kolarčeva zadužbina, danas jedna od najznačajnijih srpskih institucija kulture, nalazi se na Studenskom trgu broj pet, u najužem centru Beograda.

Zgrada predstavlja objekat od velikog kulturnog i istorijskog značaja i kao takva je proglašena za nepokretno kulturno dobro.

Prve ideje o gradnji objekta za potrebe javnih predavanja i priredbi prema programu narodnog univerziteta pojavile su se tokom 1928. godine, kada je raspisan konkurs za zgradu Kolarčevog narodnog univerziteta na današnjem Trgu republike.

Prvu nagradu dobio je arhitekta Andrej Papkov. Međutim, budući da regulacija ovog dijela između Makedonske i Francuske ulice nije bila definitivno utvrđena, investitor je odustao od gradnje na ovom terenu i već 1929. godine donio odluku da se objekat podigne na zadužbinskom placu na Studentskom trgu broj pet.

U toku 1930. godine podignuta je velika koncertna dvorana sa 1.200 mjesta, tada najveća u Beogradu.

Naredne godine odlučeno je da se i prema ulici podigne novi, trospratni objekat.

Zgrada je završena 1932. godine.

Posebnu vrijednost predstavlja akustična sala koja i danas okuplja muzičku omladinu i u kojoj se redovno održavaju koncerti sa najpoznatijim svjetskim muzičarima.