Ruski predsjednik Vladimir Putin nalazi se na žestokom udaru kako domaćih tako i stranih kritičara pred sutrašnji početak glasanja na parlamentarnim izborima u njegovoj zemlji, na kojima stranka koju podržava Jedinstvena Rusija ima šansu da, zahvaljujući ogromnoj podršci među 108,6 miliona Rusa s pravom glasa, ponovi taj uspjeh.

[caption id="attachment_26010" align="alignnone" width="900"] FOTO/EPA/SERGEY DOLZHENKO[/caption]

Dijelio novčanu pomoć zbog pandemije


Uprkos činjenici da su građani ti koji, kao i u bilo kom drugom demokratskom društvu, odlučuju o pobjedniku izbora, mnogi su optužili šefa Kremlja da je počeo s kupovinom glasova i to dijeljenjem 20 stanova, automobila, novca, kao i bonova za hranu.

Navodno je u pitanju motivacija ljudi da izađu na izbore, čime im se povećava šansa da u nagradnoj igri osvoje neki od vrijednih poklona iako je ruski predsjednik otvoreno istakao kako je sve što on čini za svoje građane urađeno da bi oni što manje osjetili svu težinu pandemije koronavirusa. U skladu s tim je naredio isplate po 116 evra svim penzionerima, kao i po 174 evra pripadnicima policije i vojnicima, što su njegovi suparnici dočekali na nož.

Za takvu politiku se, ističu zapadni mediji, Putin odlučio zbog dramatičnog pada njegove popularnosti, ali i lošeg kotiranja Jedinstvene Rusije posljednjih mjeseci, čime se očigledno opovrgava činjenica da ruski predsjednik trenutno, sudeći prema rezultatima mnogobrojnih nezavisnih ispitivanja javnog mnijenja, uživa čak 65 odsto podrške građana. Ta činjenica je mnoge iznenadila jer se na Zapadu vodi kontinuirana kampanja protiv njega, a u mnogim medijima je predstavljeno kako mu se popularnost bukvalno topi svakog dana.


Takođe, kritičari procjenjuju da će Jedinstvena Rusija na ovim izborima osvojiti čak ispod 30 odsto glasova iako je na prethodnom glasanju 2016. dobila skoro 45 odsto. Razlog za to su navodni podaci da životni standard Rusa kontinuirano slabi posljednjih deset godina, a da je dodatno pogođen krizom izazvanom pandemijom koronavirusa. Isto tako su lični prihodi građana pali deset odsto od 2013, dok, s druge strane, cijene osnovnih životnih namirnica kontinuirano rastu. Inflacija je u avgustu iznosila čak 6,7 odsto.

Bruto domaći proizvod u konstantnom rastu


- Nemamo pravog izbora, svi to znamo i vidimo. Mnogo puta sam glasao, ali to je samo farsa - citiraju ruski opozicioni mediji riječi nezadovoljnog Grigorija Matvejeva (29), pozorišnog tehničara rasvijete.


Citiraju često i riječi opozicionih zvaničnika Ruske Federacije, koji posljednjih mjeseci nisu uspeli da za svoje političke organizacije sakupe ni 200.000 potpisa da bi ispunili zakonsku odredbu da mogu da se kandiduju na izborima. Jedan od njih jeste i Leonid Volkov, blizak saradnik vodećeg ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog i njegove stranke Rusija budućnosti, koja je, osim što ne uživa dovoljnu podršku da pređe cenzus, optužena i zbog organizacije više nasilnih protesta u posljednjih nekoliko godina.

[caption id="attachment_26015" align="alignnone" width="591"] FOTO/PRINTSCREEN/WIKIPEDIA[/caption]

- Isključili su sve iz trke, onemogućili su drugim kandidatima da učestvuju... to nisu kompetitivni izbori - optužio je Volkov.


Ono što, međutim, Putinovi kritičari izostavljaju da spomenu jeste činjenica da je ruski bruto domaći proizvod (BDP) u maju ove godine porastao 10,9% u odnosu na isti period prošle godine, te da se zemlja nakon velikog udarca tokom pandemijske 2020. veoma brzo oporavlja. Takođe, malo se na zapadu govori i o tome da 70% ruskog budžeta više ne čine isključivo prihodi od nafte i gasa, već i od drugih grana privrede, kao i da je stopa nezaposlenosti pala na 4,9 odsto.


Podsjetimo, parlamentarne izbore u Rusiji je trebalo održati prošle godine, ali su oni pomjereni za septembar 2021. zbog pandemije KOVID-19. Odlučeno je da traju tri dana, tačnije od 17. do 19 septembra, pri čemu se veliki značaj daje elektronskom načinu glasanja zbog poštovanja epidemioloških mera. Očekuje se još jedan uspeh Jedinstvene Rusije, koja je na čelu zemlje od 2003, a posljednji put je pobjedu odnijela 2016, kada je uspjela da, zahvaljujući 54,2% glasova u Dumi, zauzme 343 od 450 mjesta i tako formira supervećinu.

Ko su ključni igrači na izborima?


- Jedinstvena Rusija, lider Sergej Šojgu - sada 343 mjesta u parlamentu

- CPRF, lider Genadij Zjuganov - sada 42 mjesta u Dumi
- LDPR, Vladimir Žirinovski - sada 39 mjesta u Dumi
- SRZP, Sergej Mironov - 23 mjesta
- Rodina, Aleksej Žuravljev - 1 mjesto
- Građanska platforma, Rifat Šajhutdinov - 1 mjesto