Ruske zdravstvene službe preduzele su mjere predostrožnosti nakon smrti žene koja je radila u istraživačkoj ustanovi za borbu protiv kuge, ali nisu potvrdile da je bila zaražena kugom.

"Trampova administracija je upoznata sa situacijom, prati izbijanje zaraze i procjenjuje opcije", izjavio je u nedjelju za portal “Aksios” neimenovani zvaničnik Trampove administracije.

Američki Stejt department potvrdio je da prati slučaj zbog mogućnosti da je žena preminula od plućne kuge.

"Pažljivo pratimo situaciju zajedno s CDC (američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti) i drugim partnerskim institucijama. Mnogi detalji još nisu potvrđeni. Podstičemo ruske vlasti da brzo i otvoreno objave tačne informacije", rekao je portparol Stejt departmenta CNN-u.

“Polomljena epruveta”

Darija Šipilova (28), koja je radila u istraživačkom institutu za borbu protiv kuge u ruskoj Irkutskoj oblasti, navodno je polomila 25. septembra epruvetu sa patogenom plućne kuge, prenijeli su ranije lokalni mediji.

Ona je potom primljena u bolnicu 29. septembra sa simptomima teške upale pluća i preminula je u noći između 1. i 2. oktobra.

Karantin i medicinski nadzor nad 200 ljudi

Nakon njene smrti, vlasti su uvele karantin u nekoliko medicinskih ustanova u regionu i stavile pod medicinski nadzor blizu 200 ljudi koji su bili u kontaktu sa Šipilovom. Guverner Irkutske oblasti Igor Kobzev izjavio je da osobe pod nadzorom ne pokazuju znake bolesti i da su njihovi testovi negativni.

List “Moskov tajms” preneo je ranije da su mogući pacijenti zaraženi kugom smješteni u dvije bolnice, a 12 je poslato u Institut za borbu protiv kuge na posmatranje, pri čemu neki od njih pokazuju simptome bolesti iako infekcija još nije potvrđena.

“Pneumonija nepoznate etiologije”

Ruski mediji sugerisali su da je Šipilova možda dobila plućnu kugu, ali zdravstvene vlasti nisu potvrdile tu dijagnozu. Ruska agencija za javno zdravlje saopštila je da je Šipilova imala “pneumoniju nepoznate etiologije” i da daljim testiranjem nisu pronađeni mikroorganizmi povezani sa njenim radom.

Agencija je navela da epidemiološka situacija u regionu ostaje stabilna.

Posljednji slučaj kuge u Rusiji bio je 2016.

Kuga je potencijalno opasna bakterijska bolest, ali se može izlečiti antibioticima ako se liječenje započne na vrijeme, saopšteno je iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Posljednji zabilježeni slučaj kuge u Rusiji dogodio se 2016. godine na Altaju.

Prirodna žarišta kuge i dalje postoje u Mongoliji. Mongolski nacionalni centar za proučavanje zoonotskih infekcija, koje se prenose sa životinja na ljude, identifikovao je 2023. godine 137 takvih epidemija u 17 regiona zemlje, uključujući područja koja se graniče sa Rusijom.

Zima bi mogla da ubije kugu

Genadij Oniščenko, bivši šef “Rospotrebnadzora”, kazao je u petak da infekcija u Irkutskoj oblasti “najvjerovatnije nije kuga, ali čak i ako se potvrdi, neće biti širenja ove bolesti”. On je izjavio za TASS da će početak hladnog vremena verovatno spriječiti prenošenje.

Plućna kuga je jedna od tri vrste kuge koje izaziva bakterija Yersinia pestis. Druga dva tipa se obično šire kontaktom sa zaraženim buvama, životinjama ili zaraženim tkivima.

Ali pneumonična kuga ili plućna kuga može lako da se prenosi s osobe na osobu putem respiratornih čestica.