Najnovija mjerenja pokazuju da je porast temperature u samom centru El Ninja u Tihom okeanu dostigao 3,05°C. Ovo prevazilazi prethodni apsolutni rekord od 3,02°C zabilježen krajem novembra 2015. godine, što je bio najviši nivo izmjeren u više od 150 godina modernih meteoroloških mjerenja (u odnosu na prosjek za period 1991–2020. godine).

Indikator poznat kao ONI (Nino3.4), koji uzima u obzir globalno zagrijavanje izazvano ljudskim djelovanjem, takođe je na samoj ivici obaranja rekorda. Oba proračuna zasnivaju se na zvaničnim podacima američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA).

Najjači El Ninjo u posljednjih 1.000 godina

Klimatolog Zik Hausfater analizirao je 14 različitih prognostičkih modela, prema kojima bi vrhunac u novembru i decembru mogao dostići čak 4,0°C iznad prosjeka.

Ove brojke su toliko odskočile od dosadašnjih mjerenja da su ih stručnjaci nazvali zapanjujućim, dok mnogi već otvoreno govore o fenomenu „nivoa Godzile“. Inače, svako povećanje temperature veće od 0,5°C smatra se El Ninjom, dok se vrijednosti iznad 2°C zvanično klasifikuju kao „veoma jak“ ili „super“ El Ninjo.

Naučnici procjenjuju da će trenutni El Ninjo biti najjači takav događaj u najmanje 1.000 godina. Ubrizgaće ogromnu količinu dodatne toplote u atmosferu koja se već ubrzano zagrijava zbog sagorijevanja fosilnih goriva. Očekuje se da će ovaj dvostruki udarac učiniti 2027. godinu najtoplijom godinom u istoriji.

„Izuzetno jaki El Ninjo događaji, poput onih iz 1997/1998. i 2015/2016. godine, prouzrokovali su štetu od stotina milijardi dolara širom svijeta. Ovaj noviji ostavlja te prošle daleko iza sebe“, upozorava Hausfater u analizi za Karbon Brif.

Katastrofalne posljedice po zdravlje, hranu i ekonomiju

Profesorka Friderike Oto sa Imperijal koledža u Londonu ističe da se radi o ogromnom preuređenju energije unutar klimatskog sistema:

„Ovo je opasno jer se dešava u već zagrijanom klimatskom sistemu koji je pod ljudskim uticajem. Kao rezultat, vidjećemo neviđene ekstremne temperature na mnogim mjestima širom svijeta, sa svim njihovim posljedicama po zdravlje, bezbjednost hrane i nestašicu vode.“

Već se bilježe teški klimatski udari širom svijeta:

  • Azija: Vrućina i suša u Indoneziji izazvali su rekordne šumske požare i opasno zagađenje vazduha, dok je u Indiji izostao ključni monsunski talas.

  • Srednja Amerika i Karibi: Suša uništava usjeve i usporava pomorsku trgovinu zbog opadanja nivoa vode u Panamskom kanalu.

  • Glad: Svjetski program za hranu (WFP) upozorio je da bi efekti El Ninja mogli gurnuti oko 50 miliona ljudi u akutnu glad i izazvati novi nagli rast cijena hrane.

  • Južna Amerika i Afrika: Peru i Čile već trpe teške poplave (pristup Maču Pikčuu je otežan), dok se na jugu Afrike i u Australiji očekuje ekstremno toplije ljeto sa velikim rizikom od šumskih požara.

Gutereš: „Ulazimo na nepoznatu teritoriju“

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš poručio je da planeta ulazi u potpuno nepoznato područje i opasnu zonu vremenskih ekstrema. Svjetska meteorološka organizacija UN pokrenula je najveću operaciju u svojoj pedesetogodišnjoj istoriji kako bi pomogla nacionalnim službama u blagovremenom izdavanju upozorenja.

Profesor Bil Mekgvajer podsjetio je da je super El Ninjo 1997/1998. godine nanio gubitke od 5,7 biliona dolara svjetskoj ekonomiji, naglasivši da je ovo jedna od najvećih klimatskih promjena u milenijumu.

„Sve posljedice El Ninja pojačavaju se globalnim klimatskim promjenama. Neviđeni toplotni talasi i šumski požari koje smo vidjeli u Evropi, Sjevernoj Americi i Aziji samo su mali uvod u ono što tek dolazi“, zaključuje profesor Kevin Trenbert iz Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja SAD.

(Index)