Kiriakou je tokom razgovora, čiji se snimak proširio društvenim mrežama, utvrdio da ti dokumenti navodno “direktno upućuju na Izrael“.

“Prijatelj blizak predsjedniku rekao mi je da postoji 10.000 dokumenata o atentatu na JFK-a koji nikada neće biti objavljeni, jer svaki od njih direktno upućuje na Izrael“, tvrdi Kiriaku.

Kao mogući motiv naveo je sukob Kenedijeve administracije s tadašnjim izraelskim rukovodstvom oko nuklearnog programa.

Prema Kiriakuovoj verziji događaja, Izrael je bio nezadovoljan jer Kenedi nije želio omogućiti pristup nuklearnoj tehnologiji te je pokušavao spriječiti razvoj izraelskog nuklearnog oružja.

Kiriaku je potom iznio i najtežu tvrdnju – da je zbog toga donesena odluka da Kenedi bude ubijen.

Za takvu tvrdnju, međutim, Kiriaku nije predstavio javno dostupne dokumente niti postoje potvrđeni dokazi da je Izrael organizovao atentat na Kenedija.

Njegove riječi predstavljaju tvrdnju zasnovanu, kako sam kaže, na informacijama neimenovanog izvora bliskog predsjedniku.

Sukob Kenedija i Izraela bio stvaran

Ono što jeste istorijski dokumentovano jeste ozbiljan sukob Kenedijeve administracije s Izraelom oko nuklearnog kompleksa Dimona.

Deklasifikovana američka dokumentacija pokazuje da je Kenedi 1963. snažno insistirao na redovnim američkim inspekcijama ovog postrojenja, strahujući da bi Izrael mogao razvijati sposobnost proizvodnje nuklearnog oružja.

Kenedi je u prepisci s izraelskim rukovodstvom zahtijevao pouzdane informacije o namjeni Dimone, a izraelski premijer Dejvid Ben-Gurion (David Ben-Gurion) i kasnije Levi Eškol pokušavali su ograničiti ili odgoditi američke inspekcije.

Prema dokumentima koje je objavio National Security Archive, Kenedi je upozorio da bi američka podrška Izraelu mogla biti “ozbiljno ugrožena“ ukoliko Vašington ne dobije pouzdane informacije o nuklearnom programu.

kiriakou o atentatu na JFK-a

Dvije nuklearke godišnje

Američke obavještajne procjene iz tog perioda takođe su upozoravale da bi Dimona, kada dostigne puni kapacitet, mogla proizvoditi dovoljno plutonija za jednu ili dvije nuklearne bombe godišnje.

Upravo tu istorijski potvrđenu konfrontaciju Kiriaku povezuje s atentatom na JFK-a u Dalasu 22. novembra 1963. godine.

Međutim, veza između spora oko Dimone i Kenedijevog ubistva nije dokazana.

Američke vlasti posljednjih godina objavile su veliki broj ranije klasifikovanih dokumenata o atentatu.

Bijela kuća danas ima posebnu arhivu posvećenu JFK dokumentima, dok analiza velikog paketa deklasifikovanog materijala objavljenog 2025. nije donijela dokaz koji bi promijenio službeni zaključak da je Li Harvi Osvald (Lee Harvey Oswald) djelovao sam.

Kiriakove riječi zato su ponovo otvorile jednu od najdugovječnijih američkih političkih misterija, ali njegova tvrdnja o direktnoj izraelskoj odgovornosti za atentat zasad ostaje nepotkrijepljena javno dostupnim dokazima, piše Avaz.