Prema procjenama, između 210.000 i 405.000 ljudi dobrovoljno se preselilo u inostranstvo, što je prvi put u najmanje pola vijeka da je više osoba napustilo zemlju nego što ih je doselilo.

Decenijama su SAD bile simbol potrage za boljim životom i ostvarivanjem takozvanog "američkog sna".

Međutim, najnovija istraživanja pokazuju da sve veći broj građana svoju budućnost vidi izvan granica zemlje.

Prema istraživanju kompanije Gallup, oko 20 odsto Amerikanaca željelo bi živjeti u inostranstvu, dok Udruženje američkih državljana u inostranstvu procjenjuje da je tokom 2024. godine oko 5,5 miliona Amerikanaca već živjelo van SAD-a, a taj broj je od tada dodatno porastao, piše Reuters.

Među njima je i Jen Barnett, savjetnica za preseljenje u inostranstvo, koja se prije deset godina preselila u Meridu u Meksiku. "Oduvijek sam znala da postoji život izvan Huffmana u Alabami i željela sam vidjeti šta se nalazi tamo. Nakon predsjedničkih izbora 2016. godine rekla sam sebi: Vrijeme je da to uradim", kazala je Barnett.

Godine 2022. suosnovala je kompaniju Expatsi, koja pomaže Amerikancima u preseljenju.

Ističe da je interes za odlazak iz SAD-a naglo porastao nakon što je Donald Trump 2024. godine izabran za drugi predsjednički mandat. "Nije riječ samo o jednom političaru. Mislim da su mnogi shvatili da SAD nisu ono što smo mislili da jesu i da postoji osjećaj da je društveni ugovor narušen", navela je Barnett.

Najpopularnija destinacija za američke iseljenike i dalje je Meksiko, a slijedi Kanada.

Sve više Amerikanaca bira i Urugvaj, Kostariku i Panamu u Latinskoj Americi, kao i Njemačku i Portugal u Evropi.

Mnogi kao razlog odlaska navode visoku stopu kriminala i nasilje povezano s vatrenim oružjem, dok ih u drugim zemljama privlače niži troškovi života i pristupačnija zdravstvena zaštita. "U SAD-u su vam potrebni milioni dolara za sigurnu penziju i zdravstvenu njegu. Ako vam zatreba dom za starije osobe ili stalna njega, troškovi mogu doseći između 10.000 i 15.000 dolara mjesečno. U Portugalu, naprimjer, moguće je imati cjelodnevnu njegu za oko 2.000 dolara mjesečno", ističe Barnett.

Razvoj tehnologije i sve veća zastupljenost rada na daljinu dodatno su olakšali preseljenje u druge zemlje, iako je suočavanje s jezičkim barijerama, kulturnim razlikama i administrativnim procedurama i dalje izazov za mnoge. "Većina prepreka zapravo je u nama samima. Ljudi samo trebaju vidjeti da i drugi uspješno prolaze kroz taj proces", godala je.

Iako mnogi američki iseljenici koriste privremene vize ili dvojno državljanstvo, sve veći broj njih odlučuje se na trajni odlazak.

Prije 2009. godine između 200 i 400 Amerikanaca godišnje odricalo se američkog državljanstva.

Tokom 2025. godine taj broj porastao je na gotovo 5.000, dok oko 30.000 ljudi čeka termin za formalno odricanje od državljanstva SAD-a.


(Klix.ba)