Tramp je rekao da je Kina izrazila spremnost da kupi do 200 Boingovih aviona, dok je kao mogućnost pomenuo i broj od čak 750 letjelica u okviru trgovinskog dogovora postignutog tokom samita.

Bijela kuća nije precizirala o kojim modelima aviona je riječ niti je objavila dodatne detalje sporazuma.

Ni kineska vlada ni kompanija Boing za sada nisu zvanično potvrdili ove navode.

Izvršni direktor Boinga Keli Ortberg bio je među američkim direktorima koji su pratili Trampa tokom posjete Pekingu, sa ciljem promocije američkih proizvoda i usluga na kineskom tržištu.

Tramp je naveo da bi potencijalni ugovor koristio i kompaniji GE Aerospace, koja bi, prema njegovim riječima, trebalo da isporuči između 400 i 450 avionskih motora Kini.

Predsjednik i direktor GE Aerospace H. Lorens Kalp takođe je bio dio delegacije, ali kompanija nije komentarisala Trampove izjave.

Iako su postojala očekivanja da će samit donijeti konkretne dogovore, analitičari upozoravaju da još nema dovoljno zvaničnih potvrda o postignutim sporazumima.

Boni Glejzer iz Maršalovog fonda ocijenila je da treba sačekati zvanične podatke Boinga ili kineskih vlasti, navodeći da za sada postoji veoma malo konkretnih informacija o trgovinskim dogovorima, uključujući kupovinu američkih proizvoda poput soje, tečnog prirodnog gasa i govedine.

Od povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, njegova administracija stavila je Boing u središte planova za obnovu američke proizvodnje.

Tokom ranijih posjeta Bliskom istoku dogovoreni su veliki poslovi, uključujući i narudžbinu kompanije Katar ervejz za do 210 Boingovih aviona.

Slični poslovni aranžmani uslijedili su i nakon Trampovih susreta sa liderima Južne Koreje i Turske.

Tramp je boravio u trodnevnoj posjeti Kini, što je bila prva posjeta jednog američkog predsjednika toj zemlji od 2017. godine.

On je ranije izjavio da su među glavnim temama razgovora sa kineskim rukovodstvom bili sukob sa Iranom i pitanje otvaranja Ormuskog moreuza.

Tramp je takođe rekao da su on i kineski predsjednik Si postigli „fantastične trgovinske sporazume“, ali da još nije donio odluku o velikoj prodaji američkog naoružanja Tajvanu, piše Kurir.