Prema izvještaju azerbejdžanskog ministarstva odbrane, jedan dron srušio se na terminal aerodroma, oko 10 kilometara od iranske granice, pri čemu su četiri osobe povrijeđene, a infrastruktura oštećena. 

Drugi dron pao je u blizini škole u selu Šakarabad. Ministarstvo je naglasilo da ovi napadi neće ostati bez odgovora.

Povećane napetosti

Incident je ponovo povećao napetosti između Irana i Azerbejdžana. Islamska Republika dugo sumnjičavo posmatra bliske veze Azerbejdžana sa Izraelom, dok Azerbejdžan, s oko 10 miliona stanovnika, predstavlja strateški položaj za praćenje iranskih aktivnosti.

Profesor Tigran Jegavian sa Šiler instituta u Parizu istakao je da Iran Azerbejdžan vidi kao posrednika Izraela, posebno zbog izraelskog vojnog prisustva i radarnih stanica u zemlji. Nakon Drugog rata u Karabahu 2020. godine, ta percepcija se dodatno pojačala, uključujući potencijalnu vojnu upotrebu aerodroma Fuzuli i Zangilan u sigurnosnim aranžmanima.

Azerbejdžan se profilisao kao važan diplomatski partner SAD-a i Izraela, učestvujući u Abrahamovim sporazumima i diplomatskim sastancima. Ipak, vlasti Baku-a žele izbjeći eskalaciju sukoba s Iranom, a predsjednik Ilham Alijev čak je posjetio iransku ambasadu u Bakuu u znak žalosti zbog smrti vrhovnog vođe Irana Alija Hameneija.

Iako su azerbejdžanske vlasti pooštrile retoriku nakon napada, stručnjaci smatraju da je to uglavnom poruka domaćoj javnosti, dok Alijev nastoji spriječiti ozbiljnu eskalaciju. Eskalacija bi mogla imati ozbiljne posljedice i za Iran, koji bi u slučaju ponovljenih napada mogao doći u sukob s Turskom, saveznikom Azerbejdžana.

Nahčivan je posebno ranjiv, jer je odsječen od ostatka Azerbejdžana i obično snabdijevan putem Irana. Alternativni putevi preko Jermenije su ograničeni, a postoji i manja vazdušna veza s Bakuuom. Dodatno, tri velika naftna polja u Kaspijskom moru nalaze se blizu Irana i u slučaju napada predstavljaju veliki rizik, jer su ključna za budžet Azerbejdžana i ne zaštićena od napada.

Iran proizvodi vlastite dronove

Rat se vodi dronovima i raketama, pri čemu je Iran jači jer proizvodi vlastite dronove, dok Azerbejdžan nabavlja dronove iz Turske i Izraela. Odnos Azerbejdžana i Izraela temelji se na uzajamnoj zavisnosti: Azerbejdžan izvozi trećinu nafte u Izrael, dok mu Izrael prodaje dronove i vojnu opremu.

Utjecaj Irana i Rusije u Južnom Kavkazu slabi, dok Baku i Jerevan nastoje postići mirovni sporazum nakon decenija sukoba. Administracija SAD-a podstiče mir kroz sporazum poznat kao „Trampova ruta za mir i međunarodni prosperitet“ (TRIPP), koji omogućava Azerbejdžanu i njegovoj eksklavi Nahčivan veću povezanost kroz Jermeniju, ali nastavak sukoba prijeti destabilizaciji cijelog energetskog i sigurnosnog regiona.

Napadi na Iran izazivaju zabrinutost i u Jermeniji, koja strahuje od prekida trgovine i priliva izbjeglica, budući da granica s Iranom predstavlja važan trgovinski koridor i prostor za kulturne i turističke razmjene.