Vijest o smrti Hatamija se proširila oko 8.30 po srpskom vremenu, ali zasad nema zvanične potvrde.

Vrhovni vođa Irana upozorio šta će se desiti u slučaju rata

Prije samo 27 dana dana je vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Hamnei poslao strašno upozorenje Amerikancima u slučaju rata, ali je najavio i ko će biti njegov nasljednik u slučaju eventualnog atentata na njega ili na vrhovno rukovodstvo.

"Amerikanci bi trebalo da znaju da ako ovog puta započnu rat, to će biti regionalni rat", rekao je Hamneji tokom obraćanja u Teheranu povodom godišnjice povratka imama Homeinija u Iran i početka proslave desetodnevnice Fadžr, prenijela je početkom februara iranska novinska agencija Tasnim.

Jutros su počeli izraelski napadi na Iran, kojim su se priključili i Amerikanci. Od jutros, svi pričaju ovom opasnom upozorenju.

Prije samo 6 dana, vođa Irana, ajatolah Ali Kamenei, zadužio visokog bezbjednosnog zvaničnika Ali Larijani i još nekoliko bliskih saradnika da obezbijede stabilnost države u slučaju američkih ili izraelskih napada, ali i eventualnog atentata na njega ili najviše rukovodstvo. Kako navode visoki iranski zvaničnici, Hamnei je istovremeno uspostavio sistem nasljedstva sa četiri nivoa za ključne funkcije.

Ko su nasljednici Hamneija u slučaju atentata?

Konzervativni analitičar Naser Imani, blizak vlastima u Teheranu, izjavio je u telefonskom razgovoru za „Njujork Tajms“ da Hamnei ima dugogodišnje povjerenje u Laridžanija i da mu se obratio u trenutku ozbiljne vojne i bezbjednosne krize.

„Vrhovni vođa mu potpuno vjeruje. Smatra da je Laridžani prava osoba za ovako osjetljiv period, zbog njegovog političkog iskustva, analitičkog pristupa i znanja. Oslanja se na njegove procjene i savjete, a njegova uloga biće posebno značajna u slučaju rata“, rekao je Imani.

Prema tvrdnjama šest visokih zvaničnika i pripadnika Islamic Revolutionary Guard Corps (IRGC), Hamnei je unaprijed odredio više nivoa nasljednika za vojne i političke funkcije koje su pod njegovom direktnom nadležnošću. Takođe je naložio najvišim funkcionerima da imenuju do četiri potencijalne zamjene i delegirao ovlašćenja malom krugu povjerljivih ljudi, kako bi sistem mogao da funkcioniše i u slučaju prekida komunikacije ili njegove smrti.

Tokom 12-dnevnog sukoba sa Izraelom prošle godine, dok se nalazio na sigurnoj lokaciji, Hamnei je navodno odredio tri moguća nasljednika, čiji identitet nije javno objavljen. Laridžani se, međutim, gotovo sigurno ne nalazi među njima, jer nije visoki šiitski vjerski autoritet, što je ključni uslov za tu funkciju.

Ipak, Laridžani ostaje jedan od najbližih ljudi vrhovnog vođe i dio njegovog najužeg kruga, zajedno sa glavnim vojnim savjetnikom, general-majorom Jahjom Rahimom Safavijem, kao i brigadnim generalom Mohamedom Bagerom Galibafom, bivšim komandantom Revolucionarne garde i sadašnjim predsjednikom parlamenta.

Stručnjak za Iran Vali Nasr ocjenjuje da se Hamnei suočava sa realnom mogućnošću atentata i rata. „On očekuje mučeništvo i vjeruje da mora da zaštiti sistem koji je izgradio. Zato raspoređuje ovlašćenja i priprema državu za moguće scenarije, uključujući rat i proces sukcesije“, rekao je Nasr.

Istovremeno, iranske vlasti su još tada procijenile da su potencijalni američki vojni udari realna i neposredna prijetnja, iako su diplomatski kontakti i pregovori o nuklearnom programu nastavljeni. Prema navodima izvora, sve oružane snage stavljene su u stanje maksimalne pripravnosti još početkom februara, a država se priprema za snažan odgovor.

Tada je najavljeno da će u slučaju izbijanja sukoba, jedinice specijalne policije, obavještajne službe i pripadnici milicije Basidž biti raspoređeni širom većih gradova. Njihov zadatak biće kontrola bezbjednosne situacije, postavljanje kontrolnih punktova i sprečavanje mogućih nemira, kao i identifikacija potencijalnih operativaca povezanih sa stranim obavještajnim službama.