Prema najnovijem izvještaju Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", od početka godine pa zaključno sa 7. julom, registrovano je ukupno 181 slučaj, a samo od 1. do 7. jula 31 slučaj.

Ovi novi slučajevi registrovani su na teritoriji Novog Pazara, Beograda, Novog Sada i Loznice.

Najviše ih je u Novom Pazaru - 23. Šestoro ih je u Beogradu, a po jedan slučaj u Novom Sadu i u Loznici.

Pooštrene mjere još na snazi


U Srbiji su i dalje na snazi pooštrene mere epidemiološkog nadzora, koje traju od 7. februara, a tako će biti sve do isteka perioda dvostruke inkubacije nakon poslijednjeg registrovanog slučaja malih boginja.

Morbile prenose direktnim kontaktom sa oboljelom osobom - putem poljupca, rukovanja, putem vazduha respiratornim kapljicama koje emituje oboljela osoba kao što su kašalj i kijanje, a retko indirektnim putem preko sveže kontaminiranih predmeta.

Inkubacija, period od momenta ulaska virusa u organizam do pojave tegoba kod malih boginja traje 7 do 18 dana.

Simptomi


Poslije inkubacije (period od momenta ulaska virusa malih boginja u organizam do manifestacije oboljenja, odnosno pojave tegoba) od 7 do 18 dana, dolazi do:

  • pojave povišene tjelesne temperature

  • sekrecije iz nosa

  • kašlja

  • konjunktivitisa (vodnjikave, crvene oči, otečeni kapci).


Nabrojani simptomi malih boginja traju 2 do 4 dana, posle čega dolazi do:

  • skoka tjelesne temperature (preko 40°C)

  • pojave makulopapulozne ospe prvo na licu, iza ušiju i na vratu

  • ospe se potom šire na trup i ekstremitete


Oboljela osoba je zarazna poslijednjeg dana inkubacije (kada je još uvijek bez tegoba), 4 dana pre izbijanja ospe i 4 dana nakon izbijanja ospe, objašnjavaju iz Gradskog zavoda za javno zdravlje.

Upravo je to najopasnije, jer osoba širi virus a da toga nije ni svjesna!

Komplikacije


Komplikacije su češće kod djece mlađe od 5 godina i odraslih osoba starijih od 20 godina. To su:

  • zapaljenje pluća (pneumonija)

  • zapaljenje srednjeg uha

  • dijareja

  • zapaljenje mozga

  • gubitak vida


Svaki hiljaditi bolesnik dobija zapaljenje mozga, dok na 1.000 oboljelih sa navedenom komlikacijom dolazi do smrtnog ishoda.

I dalje nemamo obuhvat vakcinacijom


Srbija ni prošle, 2023. godine nije postigla obuhvat vakcinacijom MMR vakcinom protiv malih boginja, zauški i rubele od 95 odsto, koliko je dovoljno da bi se izbegla epidemija. Obuhvat je za svega par procenata veći u odnosu na 2022. godinu.

Podaci Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" pokazuju da je u toku prošle godine postignuti obuhvat MMR vakcinom u drugoj godini života iznosio 84,5 odsto, a pre upisa u prvi razred osnovne škole 91 odsto, što je nedovoljno.

Najniže vrijednosti obuhvata MMR vakcinom, registrovane su u Srbiji tokom 2020. i 2021. godine u poslednjih 20 godina.

Obuhvat ovom vakcinom u drugoj godini života u 2020. godini iznosio je 78,1 odsto, a u 2021. godini svega 74,8 odsto. U 2022. godini bio je nešto viši, 81,3 odsto.

Inače, broj vakcinisanih MMR vakcinom bio je i više nego zadovoljavajući do 2013. godine, a onda je 2014. godine rapidno opao. Procenat od više od 90 odsto vakcinisanih prešli smo poslije toga samo 2018. godine, ali smo se opet vratili unazad.

Zbog pada kolektivnog imuniteta došlo je do epidemijskog javljanja morbila (nakon 20 godina najveća epidemija u Srbiji sa smrtnim ishodima), koje je tokom 2018. godine uticalo na povećanje vrednosti obuhvata u ciljnim grupama u odnosu na 2017. godinu, ali ne i u propuštenim godištima prema Kalendaru.

Primarijus doktor Slavica Maris, specijalista epidemiologije i načelnica Jedinice za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti u Gradskom zavodu za javno zdravlje u Beogradu rekla je za "Blic" da je ovogodišnje epidemijsko javljanje malih boginja uticalo na to da se u Beogradu poveća malo broj vakcinisanih.

Prema njenim riječima, sve je ovo posljedica, malog, nedovoljnog obuhvata vakcinacijom, tokom trajanja pandemije kovida.

- Jer, svake godine kada imamo djecu koja se nisu vakcinisala, taj broj se skuplja iz godine u godinu, i onda u nekom trenutku imamo jako veliki broj djece koja su osjetljiva na ovaj virus, a to je, upravo, okidač kada on lako pronalazi put i dovodi do epidemijskog širenja infekcije. Smanjenje obuhvata imunizacijom nije samo zabeleženo u Srbiji, već i u drugim zemljama širom svijeta.

Na sreću, otkriva naša sagovornica, u toku 2023. godine, obuhvat vakcinacijom MMR vakcinom malo je poboljšan. Obuhvat prvom dozom koja se daje u drugoj godini života iznosi 88 odsto, a druge, pred polazak u školu, oko 86 odsto.

- Imamo izvjesno povećanje ali je sve to nedovoljno u odnosu na očekivani obuhvat koji treba da bude minimum 95 odsto - napominje prim. dr Maris, prenosi Blic.

BONUS VIDEO:

;t=2s