Srbija obilježava Dan državnosti – u znak sjećanja na 15. februar 1804. godine, kada je podignut Prvi srpski ustanak i Sretenje 1835. godine, kada je donijet Sretenjski ustav. Predsjednik Aleksandar Vučić tradicionalno će uručiti odlikovanja najzaslužnijim pojedincima i institucijama. Dan državnosti biće obilježen i u Orašcu, u Marićevića jaruzi.

Predsednica Vlade Ana Brnabić i spski član Predsedništva Milorad Dodik položili su vence. Intonirana je i srpska himna "Bože pravde".

Obraćanje Milorada Dodika


- Srećan praznik svim građanima i državnom rukovodstvu. Srećemo se ovdje i obeležavamo naš zajednički praznik, praznik koje posvećen Prvom srpskom ustanku, danu kada su Srbi krenuli u izgradnju srpske državnosti. Veoma je važno da i mi u Republici Srpskoj ga obeležavama kao svoj. Srbija je tu da nas uteši i da nas pomogne, da nas ohrabri. Ovo je važan istorijski događaj, kada je Karađorđe krenuo u oslobađanje našeg naroda. Ovaj datum označava borbu za našu slobodu - kazao je Milorad Dodik.

 

[gallery ids="134443,134438,134428"]

- Danas Srbi imaju dve države, RS i Srbiju, Srbiju koja je garant za svakog Srbina, za nas u Republici Srpskoj. Danas Srbija predvođena predsednikom Vučićem beleži najbolje rezultate. Srbija se gradi, ona je drukčija, lepša, na dobrom putu, Srbija koja će garantovati Srbima opstanak, Srbija koja mora razumeti patnje, stradanja, očekivanja... Srbija je država srpskog naroda. Usmereni smo jednako ka slobodi - dodao je Dodik.

Obraćanje Ane Brnabić


- Na mestu na kome danas stojimo, podignut je ustanak, zbog zuluma koji su činjeni. Jedna mala srpska država vratila se na mapu Evrope - rekla je Ana Brnabić.

[caption id="attachment_134464" align="alignnone" width="500"] Foto: Aloonline.ba[/caption]

Danas 15. februara susrećemo se sa senima Karađorđa, Miloša, Dositeja...Srbija je suverena i nezavisna, evropska i moderna. Srbija koja će biti izvor blagostanja i sreće. I ove godine pokazali smo da sledimo taj put. Srbija, predviđena Vučićem, je šampion u privrednom rastu, gradimo puteve, brzu prugu, tu su novi klinički centri, svuda niču škole, novi simbol Beograda Kula je - rekla je Brnabić i čestitala je građanima dan državnosti.

Kao uvod u obeležavanje Dana državnosti u ponedeljak posle podne je sa Savske terase Kalemegdanske tvrđave izvršena počasna artiljerijska paljba uz najviše državne i vojne počasti Garde Vojske Srbije, podizanje zastave i intoniranje himne.

Dan državnosti se na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima obeležava neradno dva dana 15. i 16. februara.

Povodom praznika, sa Savskog platoa na Kalemegdanu juče u 16 sati izvršena je počasna artiljerijska paljba.

Dan državnosti se na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima obilježava neradno dva dana, 15. i 16. februara.

Na zboru viđenijih Srba sa teritorije Beogradskog (odnosno Smederevskog) pašaluka, koji se dogodio u Marićevića jaruzi u Orašcu, na Sretenje 1804. godine, donijeta je odluka o podizanju ustanka protiv Turaka i za vožda je izabran Karađorđe.

Sječa knezova prethodila je odluci o podizanju ustanka. Prvi srpski ustanak zahvatio je najprije krajeve zapadno od Kolubare, Šumadiju i Pomoravlje.

Čitav Beogradski pašaluk oslobođen je 1807. godine, ali je sudbinu ustanka odredio ishod Rusko-turskog rata, pošto su Rusija i Turska potpisale mir u Bukureštu 1812. godine.

Prepuštanje Srbije bilo je plod činjenice da je počinjao Napoleonov pohod na Rusiju.

Prema rječima njemačkog istoričara Leopolda Rankea, Karađorđevom bunom započela je Srpska revolucija, okončana uspješnim diplomatskim dostignućima Miloša Obrenovića, decenijama potom.

Karađorđe je tokom Prvog srpskog ustanka (1804-1813), u sklopu obnove srpske državnosti, između ostalog ustrojio i niz važnih institucija, poput Velike škole, dalekog začetka današnjeg Univerziteta u Beogradu.

Sretenjski ustav donijet je 1835. godine


U Kragujevcu je 15. februara 1835. godine donijet prvi Ustav Kneževine Srbije, poznat kao Sretenjski. Ustavne odredbe koje je sadržao oblikovane su po uzoru na ustave Francuske i Belgije.

Dimitrije Davidović, znameniti novinar i srpski nacionalni radnik izradio je tekst ustava, a Gligorije Vozarović bio je prvi koji je ukoričio i povezao Sretenjski ustav.

Ovakvo ustavno rješenje odmah je izazavalo negodovanje Austrije, Turske i Rusije, zbog čega je ubrzo suspendovan.

Velike sile smatrale su ga previše liberalnim - u poređenju sa ustavima evropskih zemalja tog vremena on je to i bio, osim rijetkih izuzetaka poput Francuske i Belgije.

Kneževina i Kraljevina Srbija imala je potom više različitih ustavnih rješenja: 1838, 1869, 1888, 1901. i 1903. godine.

Poslije Drugog svjetskog rata, od 1945. godine, u potpuno promjenjenim okolnostima, Srbija je u sastavu federalne Jugoslavije četiri puta usvajala najviši zakonodavni akt, a aktuelni je usvojen 30. oktobra 2006. godine.

U međuvremenu, srpski parlament proglasio je 9. februara promjene Ustava iz oblasti pravosuđa koje su građani izglasali na referendumu održanom 16. januara 2022. godine, prenosi Telegraf.rs.