Pozitivan migracijski saldo i dalje je posljedica doseljavanja stranih državljana, jer među doseljenima hrvatski državljani čine 29,7 odsto, dok među odseljenima čine 35 odsto.

U odnosu na 2024. godinu, pozitivan migracijski saldo je smanjen. Tada se u Hrvatsku doselila 31.000 osoba više nego što se iz nje odselilo, dok je prošle godine ta razlika pala na 19.180.

Najviše doseljenih stiglo je iz Njemačke, koja čini 17 odsto ukupnog broja useljenika, zatim iz Bosne i Hercegovine i Nepala, sa po 11,1 odsto. Njemačka je ujedno bila i najčešće odredište onih koji su napustili Hrvatsku.

DZS navodi da značajan dio doseljenih i odseljenih čine strani državljani kojima su izdate dozvole za boravak i rad, dok ukupan broj doseljenih uključuje i raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Hrvatskoj.

Struktura doseljenika i unutrašnje migracije

Među stranim državljanima najviše je doseljenika iz Nepala (6.264), Bosne i Hercegovine (4.731), Filipina (4.500), Srbije (3.696) i Ukrajine (2.986).

Među doseljenima muškarci čine 66,3 odsto, a oni dominiraju i među odseljenima, posebno u starosnoj grupi od 20 do 39 godina.

Unutar Hrvatske prošle godine adresu prebivališta promijenilo je 73.838 osoba, što je najveći broj od 2016. godine. Za razliku od međunarodnih migracija, u unutrašnjim migracijama većinu čine žene, sa udjelom od 54,3 odsto.

Najveći migracijski dobitnik, kada se posmatraju i unutrašnje i spoljne migracije, bila je Zagrebačka županija sa 3.475 više doseljenih nego odseljenih, a slijede Istarska, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija te Grad Zagreb.

S druge strane, negativan migracijski saldo zabilježen je u Sisačko-moslavačkoj, Brodsko-posavskoj, Koprivničko-križevačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji.

Kada se posmatraju samo selidbe između hrvatskih županija, najviše ljudi doselilo se u Zagrebačku županiju, dok se najviše stanovnika odselilo iz Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije.

(Index)