Na centralnoj svečanosti obilježavanja Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica, Milanović je ukazao da je „čudo da ovaj praznik postoji i da se do danas održava“. Dodao je da bez Franje Tuđmana, Stjepana Mesića, Josipa Manolića i Josipa Boljkovca Dana antifašističke borbe danas vjerovatno ne bi bilo.

Govoreći o osnivanju Prvog sisačkog partizanskog odreda 22. juna 1941. godine, on je posebno naglasio doprinos hrvatskih Srba antifašističkoj borbi, ocijenivši da se ta činjenica često prećutkuje ili umanjuje. Milanović je istakao da je tog dana grupa od sedamdesetak sisačkih komunista krenula u organizovanje ustanka koji je kasnije prerastao u masovni pokret otpora. Prema njegovim riječima, da na Baniji, Kordunu i nešto manje u Lici nije bilo hrvatskih Srba, cijela ta priča bi ostala neispričana, što treba da se kaže i ponovi hiljadu puta.

Hrvatski predsjednik je ukazao da odnosi Hrvata i Srba ne mogu da se svode na teze o „vjekovnoj mržnji“, podsjetivši na političku saradnju između HSS-a i predstavnika hrvatskih Srba u periodu prije Drugog svjetskog rata. Kako je naveo, tek je rat donio „kataklizmu“ koja je razorila dotadašnje odnose.

Milanović se osvrnuo i na današnju Evropsku uniju, ukazavši da je ona zamišljena kao mirovni projekat. „I dok u svakoj svojoj konstitutivnoj tački i elementu funkcioniše kao mirovni projekat, ona je dobra i ona je ispravna, ali bez toga nije“, poručio je predsjednik Hrvatske. Prema njegovim riječima, EU se sastoji od država koje su aktivno sarađivale s Hitlerom i bile mu desna ruka, a u kojima su mobilisane hiljade mladih muškaraca na istok „protiv azijatskih hordi, Rusa, Ukrajinaca“, piše Index.hr.

„Današnja EU ne može da predstavlja sintezu koju ova narodnooslobodilačka borba predstavlja za hrvatski i srpski narod“, istakao je Milanović.