ŠTA NAM DONOSI HODANJE NAKON JELA? Dovoljna je šetnja od 15 minuta
Već dugo slušamo kako je lagana šetnja poslije obroka jedna od najboljih stvari koje možemo učiniti za svoje zdravlje, no ponekad nam se to čini neizvodljivo jer ujutru jurimo na posao, a u pauzi za ručak često ne stignemo da odemo i prošetamo. Kultura hodanja poslije jela naročito je popularna kod Italijana koji veoma dobro znaju koliko je to zdravo za njihov organizam.
Jedna studija je pokazala da je hodanje poslije obroka korisno i za spriječavanje dijabetesa tipa dva. U studiji su učestvovali stariji ljudi koji su nakon jela 15 minuta hodali na pokretnoj traci, što je uticalo na manje oscilacije šećera u krvi u narednim satima.
Takođe, istraživanje je otkrilo da su te kratke šetnje nakon večere još korisnije u snižavanju nivoa šećera u krvi nego 45-minutna šetnja u prijepodnevnim satima ili kasnije popodne. Ova saznanja pogotovo idu u prilog onima koji preko dana ne stižu da izdvoje vrijeme za šetnju jer ga je uveče mnogo lakše pronaći.
Ako na to dodamo i da veliki broj ljudi svoj najveći obrok u toku dana jedu upravo uveče, te poslije njega odmah zasjednu na kauč ili legnu. Rezultat toga biće veliko povišenje glukoze u krvi koje može da traje satima, napominje jedna od naučnica Loreta Di Pietro, profesorka nauke o vježbanju George Washington University’s Milken Institute School of Public Health.
Šta se tačno događa u tijelu kada hodamo poslije jela?
Mišići koje koristimo za hodanje koriste glukozu za energiju, te je tako “izvlače” iz cirkulacije i na taj način smanjuju količinu glukoze koja ostaje u krvi. Dakle, najbolje što nakon večere možete uraditi jeste da ustanete od stola i krećete se, kaže Andrew Reynolds sa Univerziteta Otago u Novom Zelandu.
Daljim istraživanjima ustanovljeno je da je hodanje poslije jela mnogo efikasnije od hodanja prije jela, kada je riječ o održavanju zdravog nivoa šećera u krvi. Takođe, istraživanja su pokazala i da hodanje ubrzava vreme potrebno da hrana iz želuca dospije u tanko crijevo, što može produžiti osjećaj sitosti nakon jela.
Postoje i dokazi koji povezuju ovakav oblik brže probave s manjom pojavom žgaravice i drugim simptomima refluksa, prenose Magazin Novosti.