"Dr. Mark Hajman, guru za dobrobit, koji tvrdi da je izlaganje prirodnom svjetlu odmah nakon buđenja jedan od najlakših i najjeftinijih načina za brigu o biološkom zdravlju, je to potvrdio putem Instagrama." Iako se može činiti komplikovanim da odmah nakon ustajanja pronađete vremena za to, stručnjaci navode da je na vedre dane dovoljno svega 5 do 10 minuta sunčeve svjetlosti (npr. uz jutarnju kafu na terasi, ako je imate). Na oblačne dane preporučuje se između 10 i 20 minuta, a na potpuno mračne dane između 20 i 30 minuta izlaganja.
Naravno, kako ističe dr. Hajman, najbolje je ovu jutarnju rutinu obaviti bez naočara za sunce. I da, svjetlo koje dolazi kroz prozor nije dovoljno – potrebno je biti direktno izložen prirodnom svjetlu.
Reguliše san i nivo kortizola
Uzimajući u obzir da danas provodimo 90% svog vremena u zatvorenom prostoru – dok smo prije 15 godina unutra provodili samo 10% vremena – postaje jasno koliko je važno usvojiti ovakve navike. Još više kad znamo da, na primjer, dr. Havijer Alvarez, stručnjak za spavanje, potvrđuje kako prirodno svjetlo direktno utiče na nivo serotonina, a time i na regulaciju sna i raspoloženja.
U tom smislu, dr. Mark Hajman dodaje da jutarnje sunčevo svjetlo, osim što reguliše hormon sreće koji je ključan za naše blagostanje (nizak nivo serotonina povezan je sa povećanim rizikom od depresije), takođe „osigurava vrhunce kortizola u trenucima kada nam je energija potrebna i smanjuje njegove nivoe kada je vrijeme za opuštanje“. Ova jednostavna navika, objašnjava Hajman, „treniraće vaše tijelo da bude smirenije, fokusiranije i bistrijeg uma“. Ukratko, to je prirodan način za regulaciju našeg unutrašnjeg sata, kako bi se dan i noć skladno smjenjivali.
Ostale dobrobiti sunčeve svjetlosti
Stručnjakinja za ishranu Beatris Larea, autorka knjiga poput ,,Tu cuerpo en llamas" (srp ,,Tvoje tijelo u plamenu"), takođe potvrđuje da infracrvena svjetlost pomaže u modulaciji upala, optimizaciji mitohondrija (proizvodnje energije unutar ćelija) i prevenciji neurodegeneracije. A upravo je sunčeva svjetlost „besplatna infracrvena svjetlost“. Izlaganje ovoj svjetlosti u zoru više je nego preporučljivo (po mogućnosti prije 9 sati ujutru) jer je tada intenzitet infracrvenog zračenja veći i djeluje kao prirodna terapija crvenom svjetlošću sa brojnim dobrobitima, uključujući i podsticanje proizvodnje kolagena.
„Infracrvena i crvena svjetlost čine osnovu sunčevog zračenja. Prisutne su više od 70% vremena tokom dana, a vitalne funkcije poput proizvodnje melatonina, regulacije leptina (ključnog za regulaciju apetita) i kortizola zavise od njih. Kako bismo imali dobar metabolizam, dobro starili, kvalitetno spavali, imali energiju i zdravlje… moramo ponovo uspostaviti odnos sa prirodnim svjetlosnim okruženjem,“ dodaje stručnjakinja.
Beatris Larea takođe se osvrće na unutrašnji sat o kojem je prethodno bilo riječi. „Cijelo naše tijelo upravljano je središnjim satom i nizom perifernih satova. Ti satovi pokreću sve biohemijske funkcije tijela koje vode glasnici zvani hormoni. A hormoni regulišu apsolutno sve u našem tijelu: težinu, san, energiju, glad, seksualnost, mentalnu funkciju, funkciju mišića… Centralni sat pokreće ili zaustavlja sve u tijelu i prima signale iz okoline kako bi znao šta treba raditi (a ti signali su, prije svega, svjetlost). Izlazak i zalazak sunca početak su i kraj svih cirkadijalnih ritmova: sunce izlazi i oslobađa se kortizol. Sunce zalazi i tijelo dobija naredbu za lučenje melatonina. Tako je sa svim hormonima – svi oni imaju ritam u našem tijelu koji je vođen obrascima svjetlosti i tame u okolini.“
Dnevni život: Najzdraviji trend 2025. godine
Zato Beatris Larea insistira ne samo na iskorišćavanju svjetla odmah ujutru – otvaranje prozora u zoru tome pomaže – već i na pronalaženju drugih načina kako bismo ponovo uspostavili dobar odnos sa svjetlom koje reguliše naše tijelo. Kako? Kroz svakodnevne šetnje na otvorenom; večere prije 20 časova; jedenje i bavljenje sportom tokom dana; izlaganje sunčevoj svjetlosti kako bismo proizvodili melatonin i bolje spavali… i minimalizovanjem upotrebe uređaja koji proizvode plavu svjetlost.
„Radi se o tome da stvorimo svjetlije dane i tamnije noći, koristeći zdrav razum. Ono što reguliše glavni cirkadijalni sistem je ‘tango’ između kortizola i melatonina. A to se reguliše pravilnim izlaganjem svjetlosnom okruženju,“ kaže Larea. Možda upravo zbog svega ovoga, pokušaj da više živimo danju postaje najkorisniji trend u svijetu. Generacija Z to jasno poručuje: kasnonoćni izlasci više nisu u modi.
(NajŽena)
Komentari (0)