Navikli smo da se plašimo moždanog udara, visokog krvnog pritiska i da pratimo visok šećer i holesterol. Pazimo šta jedemo. Imamo veliki ormarić sa lijekovima i raspored za uzimanje svih lijekova. Brinemo o svemu osim o njemu. Osim o sopstvenom mozgu.
Dokle god ne boli, dok god funkcioniše, pretpostavljamo da je mozak u redu i ne brinemo. Ali mnogi primjećuju da dok su naši roditelji još uvijek svjesni sa 70–80 godina, mi, u 40-im, 50-im ili 60-im, sve više zaboravljamo planove i imena i postavljamo pitanja desetine puta, pokušavajući da se sjetimo stvari. Problem je već unutrašnji. Hajde da ga riješimo.
1. Eliminisali smo masti
Oduvijek smo slušali da je masnoća loša. Da izaziva holesterol i začepljuje krvne sudove. Zato smo promijenili ishranu da bismo eliminisali masnoću. Bilo koju vrstu. Nemasni svježi sir, nemasno meso. Ali samo je bilo gore.
Naš mozak se sastoji od 60% masti. Potrebno mu je više od samo kalorija. Potrebne su mu prave masne kiseline – omega-tri. To su gradivni blokovi neuronskih veza. Kada godinama držimo dijetu, lišavamo mozak ovih supstanci. Veze između neurona postaju spore i krhke. Odatle dolazi ta neprijatna zaboravnost.
Nema potrebe za dodavanjem teških masti. Pokušajte da dodate masnu ribu poput skuše, haringe ili sardina. Ili malo oraha dnevno. Takođe možete pokušati da dodate kašiku nerafinisanog lanenog ili maslinovog ulja u salatu. Vaš um će biti bistriji.
2. Informacije o brzoj hrani
Sjećate se svog sovjetskog djetinjstva? Čitali smo debele knjige, učili pjesme napamet i zapamtili desetine brojeva telefona bez ikakvih svezaka. Naši mozgovi su radili, naprezali se, gradili nove veze i trenirali.
A sada? Uključujemo televizor, računar. Ide tok-šou gdje ljudi viču jedni na druge. Ili beskrajna serija o policajcima. Gledamo, klimamo glavom, ali mozak spava. Ne treba mu da obrađuje složene informacije. Dobija gotovu, unaprijed uvježbanu sliku.
Dajte svom mozgu malo podsticaja ako želite da nastavi da radi. Počnite da pamtite katrene. Rješavajte sudoku ili ukrštenice. Idite u prodavnicu drugim putem. Mijenjajte ruke za jednostavne zadatke: ako ste dešnjak, pokušajte da perete zube ili miješate supu lijevom rukom. Ovo stvara nove neuronske veze.
tri. Dehidracija
Sa godinama, osjećaj žeđi se prigušuje. Cio dan hodamo sa suvim grlom i to čak ni ne primjećujemo. Još je gore ako pijemo kafu da utolimo žeđ, ili supu, čaj ili limunadu. To su tečnosti, ali mozgu je potrebna čista voda. Potrebna mu je čista voda.
Kada malo pijemo, naša krv se zgušnjava. Sporije teče kroz kapilare. Mozak ne dobija dovoljno kiseonika. To doživljavate kao „maglu u mozgu“, letargiju i nemogućnost koncentracije.
Dehidrirani mozak radi u režimu štednje energije. Isključuje pamćenje, analizu i brzinu reakcije. Ostavlja samo osnovna podešavanja, gdje postajemo kao mačke. Ležimo, spavamo i jedemo.
Mnogi već preporučuju držanje čaše vode, bokala ili barem flaše, kako biste je mogli vidjeti, zapamtiti i odmah popiti.
Navikli smo da mislimo da um brzo stari. Ta zaboravnost je prirodna. Ali nismo primijetili kako je ova norma postala dio naših života u mladim godinama. Zaista, ako prestanete da gladujete svoj mozak, sve će biti mnogo bolje. Čuvajte se!
(Stil)
Komentari (0)