Sveti Grigorije Čudotvorac rođen je 213. godine pod imenom Teodor, a nakon krštenja uzeo je ime Grigorije. U crkvenoj istoriji zapamćen je i kao Grigorije Neokesarijski, vrli učitelj Crkve i osnivač crkvenog života u Kapadokiji.

U svojoj episkopskoj službi istakao se kao snažna ličnost sa izuzetnim sposobnostima za organizovanje crkvene zajednice, a u narodu je ostao upamćen kao veliki podvižnik i čudotvorac. Njegovo detaljno žitije napisao je Sveti Grigorije Niški, a zbog brojnih čuda koja se pripisuju njegovom zastupništvu prozvan je Čudotvorcem.

Narodni običaji i vjerovanja

Prema narodnim predanjima i vjerovanjima, Sveti Grigorije je imao dar da zapovijeda zlim duhovima, gorama i vodama, iscjeljivao je teške bolesti i muke, pred progoniteljima je bivao nevidljiv, a posjedovao je i dar prozorljivosti — predviđao je događaje i čitao ljudske misli.

Glavni običaj koji se sačuvao do danas vezan je za odlazak u hram i iskrenu molitvu:

  • Molitva i paljenje svijeće: Vjeruje se da svako ko se danas pomoli Svetom Grigoriju Čudotvorcu i upali svijeću treba da zamisli jednu želju. Ako je molitva bila duboka, čista i iskrena, vjeruje se da će svetitelj uslišiti molbe i ispuniti želju.

  • Čitanje spisa i snažna vjera: Prema predanju, ukoliko neko ko je pokoleban u vjeri na današnji dan pročita spise Svetog Grigorija, učvrstiće svoju vjeru. Takođe, vjeruje se da će onaj ko iskreno vjeruje u ovog svetitelja biti zaštićen od zlih ljudi i sačuvati dobro zdravlje.