Oko ovog praznika kroz vijekove su se ispreplela vjerovanja o vremenu, pripremi za zimu i bračnom životu — neka su se sačuvala do danas, dok se druga pominju još samo u pričama starijih, prenosi Ona.rs.

Miholjsko ljeto — predah pred prve mrazeve

Topli i sunčani dani usred oktobra u narodu su poznati kao Miholjsko ljeto. Domaćini su ih oduvijek vezivali za ovaj praznik, vjerujući da priroda pred zimu još jednom pruža priliku da se privedu kraju poslovi na njivi, u voćnjaku i vinogradu.

U vrijeme kada je od ljetine zavisilo hoće li kuća imati dovoljno hrane tokom zime, nekoliko suvih i toplih dana značilo je sve. Grožđe je trebalo obrati, plodove sakupiti, a sve sa otvorenog skloniti prije prvih ozbiljnijih mrazeva. U pojedinim krajevima, naročito u okolini Oplenca, vjerovalo se da bi oko Miholjdana trebalo da nastupi dvanaest dana lijepog vremena. Miholjsko ljeto nije bilo samo prilika za predah od hladnoće, već i pokazatelj koliko je domaćin spreman za zimu.

Šta čeka one koji zimu dočekaju nespremni?

Manje poznato vjerovanje vezano za Miholjdan odnosi se na miševe. U pojedinim dijelovima, uključujući Homolje i Gružu, ovaj praznik se u narodu nazivao i Mišiji dan.

Prema predanju zabilježenom u Gruži, vjerovalo se da će miševi koji do ovog dana nisu sakupili hranu za zimu uginuti. Iza ovakvih priča prepoznaje se svakodnevica nekadašnjego sela: zalihe žita i kukuruza čuvale su se pažljivo, a štetočine su mogle da naprave ozbiljnu štetu. Miholjdan je tako bio svojevrsni podsjetnik i opomena da zima ne čeka one koji nisu na vrijeme završili svoje poslove.

Da li je Miholjdan loš dan za svadbe?

Među narodnim izrekama koje se vezuju za ovaj praznik izdvaja se i ona koja se odnosi na brak: „Što se na Miholjdan veže, do Božića se razveže.“

Prema ovom narodnom vjerovanju, stupanje u brak ili sklapanje važnih dogovora na sam praznik nije se smatralo dobrim znakom. Ipak, etnolozi napominju da ovakva vjerovanja nisu bila jednako rasprostranjena u svim krajevima, niti postoji opšte pravilo Srpske pravoslavne crkve koje zabranjuje vjenčanja na ovaj dan. Crkvena pravila zavise od posta i kalendara, dok se narodna izreka prenosila usmenim putem i ne predstavlja dokaz o sudbini braka.

Spoj crkvenog kalendara i seoskog ritma

Miholjdan na najbolji način pokazuje koliko su u narodnoj tradiciji crkveni praznici isprepleteni sa ritmom seoskog života. Uz molitvu i porodično okupljanje, za ovaj dan ostala su vezana predviđanja o vremenu, priče o životinjama i narodne pouke.

Važno je poznavati tradiciju i vjerovanja predaka, ali i praviti jasnu razliku između narodnog predanja i zvaničnog crkvenog učenja. Za koji god se običaj opredijelili, najvažnije je provesti praznik u miru i dobrom raspoloženju sa svojim bližnjima.