KARDIOLOZI SAVJETUJU: Čuvajte se srčanog i moždanog udara!
Sa kardiologom, doktorom Živom Kozlovačkim, specijalistom interne medicine, razgovaramo zbog čega se javlja povišen nivo homocisteina u krvi i kako da znamo da li imamo ovaj problem?
Ako na postavljena pitanja date više od pet potvrdnih odgovora, potrebno je da se posavjetujete sa Vašim ljekarom i uradite laboratorijski test. Pitanja su: Da li ste stalno umorni? Gubite snagu? Borite se sa održavanjem normalne tjelesne težine? Da li često osjećate bolove u zglobovima, mišićima, imate glavobolju? Često ste prehlađeni? Imate li poremećaj vidnog polja? Osjećate li smanjenje koncentracije? Slabi li vam memorija? Jeste li često depresivni? Imate li problema sa spavanjem? Da li ste vegetarijanac? Konzumirate li dvije čaše i više alkoholnog pića na dan/ više od tri šoljice kafe ili čaja dnevno? Da li svakodnevno konzumirate crveno meso?
Mnogo osoba će potvrdno odgovoriti na neka od ovih pitanja. Da li su svi u riziku?
Istraživanje je pokazalo da u Srbiji čak 58% ljudi ima naslijeđenu genetsku grešku koja, između ostalog, može uzrokovati povišeni nivo homocisteina, oštećenje krvnih sudova i srčane tegobe.
Homocistein je aminokiselina koja se prirodno stvara u organizmu. Međutim, ukoliko ne postoji dovoljno vitamina B6, B12 i folne kiseline, nivo homocisteina u organizmu naglo raste uslijed čega se na zidovima krvnih sudova stvaraju mikro pukotine na kojima se taloži loš holesterol.
Prilikom oksidacije lošeg (LDL) holesterola stvara se veliki broj slobodnih radikala koji dodatno ubrzavaju proces ateroskleroze, što za posljedicu ima povećan broj srčanih i moždanih udara.
Analiza podataka prikupljenih iz preko 20 studija pokazuje da uvećan nivo homocisteina povezan sa značajnim povećanjem rizika od koronarne arterijske bolesti (60% kod muškaraca i 80% kod žena). Ovo povećanje je takođe povezano sa značajnim povećanjem rizika od cerebrovaskularnih i perifernih arterijskih bolesti.
Koje su normalne vrednosti za homocistein?
Gornja granica je 10 do 12 µmol po litru. Međutim, pojedini naučnici zastupaju stav da je svaka vrijednost preko 6, eventualno 7 µmol/l patološka.
Osobama koje su u riziku se preporučuje da povećaju unos ribe, nemasnog mesa, posebno ćurećeg i pilećeg, kao i unos tvrdih sireva. Uvijek se savjetuje svima da prekinu sa štetnim navikama (pušenje, prekomerni unos alkohola i kafe). Poželjna je dozirana fizička aktivnost i naravno suplementacija.