DR STAŠEVIĆ KARLIČIĆ: OVO JE NAJOPASNIJA BOLEST! Početak je tih i postepen tako da uglavnom prođe nezapaženo, a može da se spriječi

PENZIONISANI.RS/ALO.RS/S.Ć | Žena ∙ 29.09.21 09:55 ∙ 0

S vremenom ovi simptomi progrediraju do toga da u uznapredovalim fazama bolesti osobe ne prepoznaju ni svoje najmilije

Foto/Printscreen

Sa godinama tijelo i mozak lagano počinju da otkazuju poslušnost, zbog čega je veoma važno uočiti da li je neko na pragu demencije ili ga je ova bolest sasvim obuzela.

Lijek protiv demencije još ne postoji, ali se mnogo toga može učiniti da život ljudi koji boluju od nje bude dostojan čovjeka.

Depresija je najopasnija bolest

Koje mentalne bolesti najčešće pogađaju ljude u trećem dobu? Zašto? Mogu li se posljedice nekako usporiti? Ko im je skloniji?

– Među starijom populacijom, najčešći psihički poremećaj je depresija. Pored depresije, najčešće se javljaju demencija, anksioznost i zloupotreba supstanci, prije svega alkohola i lijekova – kaže doc. dr Ivana Stašević Karličić, v.d. direktora Klinike „Dr Laza Lazarević“.

Depresiji doprinose i postojanje demencije, nesanica i anksiozni poremećaji.

Zašto kod njih postoji veći rizik za razvoj depresije?

– Faktori koji utiču na povećani rizik od razvoja depresije u starijoj populaciji vjerovatno su kombinacija genetskih faktora, neurobioloških promjena povezanih sa godinama života, stresnih životnih događaja, socijalna izolacija, hronični bol ili nemogućnošću da osoba brine o sebi.

Mnogi miješaju depresiju i demenciju

Suicid
Starija populacija je u povećanom riziku za samoubistvo, s obzirom na to da podaci govore da svaki realizovani suicid počini osoba starija od 60 godina, a da je svaka treća osoba starija od 70 godina.

Šta je razlog čestog predviđanja simptoma?

– Depresija dugo ostaje neprepoznata kod starih jer se depresivni simptomi kulturološki često posmatraju kao dio procesa starenja, nešto što je normalno i nije lječivo. Nekada se depresija kod starih može pomiješati sa demencijom. I kod depresije i kod demencije mogu se vidjeti poremećaji sna i apetita, loša koncentracija, gubitak interesovanja i anksioznost, pa je važno obratiti pažnju na to.

Mnogo toga izaziva depresiju…

Šta dovodi do depresije u ovoj starosnoj grupi?

– Prema podacima iz literature, broj i vrsta stresnih životnih događaja koje osoba doživi tokom cijelog života utiče na nastanak depresije u ovoj starosnoj grupi. Stresori sa kojima se stari susreću i koji utiču na razvoj depresije uključuju finansijske i egzistencijalne teškoće, ožalošćenost, novu fizičku bolest ili invaliditet same osobe ili člana porodice, sukobe sa bližnjima i promjene mjesta prebivališta.

Statistika je neumoljiva – pokazuje da 5 odsto ljudi starijih od 65 godina ima teži, a 15 odsto blaži oblik demencije. Zašto do nje dolazi, na koji način se može izbjeći ili je riječ o nečemu što je neizbježno?

Stres od odlaska u penziju
Odlazak u penziju nije povezan sa depresijom, iako rizik može biti povećan kod osoba muškog pola koje prijevremeno odlaze u penziju. Najveći uticaj ovi stresori imaju u prvih šest mjeseci, a vremenom dolazi do adaptacije.

Šta izaziva demenciju?

Demencija nastaje kao posljedica oštećenja ćelija mozga, što dovodi do promjena u ponašanju, načinu razmišljanja i emocijama.

Različite vrste demencija povezane su sa različitim oštećenjima u mozgu. Tako se, npr., Alchajmerova bolest karakteriše se oštećenjem moždanih ćelija zbog taloženja abnormalnih proteina i to u dijelu mozga koji je odgovoran za pamćenje, zbog čega je gubitak pamćenja često jedan od najranijih simptoma ove bolesti. Pošto demencija nije jedna bolest, već spektar, postoje posebni faktori rizika za nastanak svake demencije pojedinačno. Na neke faktore rizika, kao što su genetski, ne možemo uticati, ali se na pojedine može djelovati. Tako su, recimo, faktori rizika za vaskularnu demenciju dijabetes i hipertenzija, na čiji nastanak i adekvatno liječenje možemo da utičemo.

Kako je prepoznati u ranoj fazi, a kako se manifestuje kada je već uznapredovala?

Predispozicije
– Postoje naslijedne forme Alchajmerove bolesti, povezane sa više geneskih faktora rizika. Utvrđeni su i drugi faktori rizika: hiperholesterolemija, hipertenzija, arterioskleroza, koronarna bolest, pušenje, gojaznost, dijabetes, ženski pol, niži socioekonomski nivo, nivo obrazovanja, depresija.

– Početak bolesti je tih i postepen tako da uglavnom prođe od nekoliko mjeseci do nekoliko godina dok se simptomi demencije prepoznaju, jer se na njih, kao i na simptome depresije, često gleda kao na dio fiziološkog starenja.

Problemi sa pamćenjem, teže obavljanje svakodnevnih poslova, gubljenje stvari…

Simptomi i znaci na koje bi trebalo obratiti pažnju su problemi sa pamćenjem, teškoće u obavljanju svakodnevnih poslova, poteškoće u govoru, prostorna i vremenska dezorijentacija, gubljenje stvari, promjene u raspoloženju, ponašanju i promjene karaktera. S vremenom ovi simptomi progrediraju do toga da u uznapredovalim fazama bolesti osobe ne prepoznaju ni svoje najmilije, ne znaju lične podatke, postaju nesamostalni u obavljanju svih aktivnosti i potreban im je 24-časovni nadzor i njega.

Prognoze su da će do sredine ovog vijeka čak 115 miliona svjetske populacije biti dementno. Zašto dolazi do tolikog povećanja, budući da se uslovi života poboljšavaju?

– Glavni faktor rizika za nastanak demencije su godine i taj rizik raste sa godinama starosti. Demencija je bolest starih, i upravo zbog toga što se poboljšavaju uslovi života i ljudi duže žive, povećava se i broj ljudi sa demencijom.

Šta je sprječava?
Načina prevazilaženje stresa, angažovanost u društvenim aktivnostima za opšte dobro, bavljenje hobijima, provođenje vremena sa prijateljima i porodicom, boravak u prirodi, staranje o somatskom zdravlju, bavljenje fizičkim aktivnostima. Ako imamo probleme koje ne možemo da riješimo i duže traju, važno je javiti se stručnjacima iz domena mentalnog zdravlja.

Kako mentalno zdravlje kod starih osoba može da utiče na fizičko?

– Više je načina na koje mentalno zdravlje utiče na fizičko, a jedno od najjasnijih mjesta na kojima se ilustruje veza između mentalnog i fizičkog zdravlja je dugovječnost. Osobe sa mentalnim poremećajima, a posebno starije životne dobi, manje vode računa o fizičkom zdravlju, manje odlaze na preventivne preglede i redovne kontrole, manje su fizički aktivni, skloniji su lošim navikama kao što su pušenje i konzumacija alkohola.

Sve ovo vjerovatno doprinosi nalazima studija koje govore da oni sa mentalnim poremećajima žive kraće u poređenju sa onima koji nemaju ove bolesti. Tako je, npr., depresija povezana sa povećanjem rizika od smrti od raka za 50 odsto, a od srčanih oboljenja za 67 procenata. Isto tako, mentalna higijena, zdravi stilovi života, redovna fizička aktivnost i optimističan stav prema životu imaju pozitivan uticaj na fizičko zdravlje.

Pridružite se našoj Viber zajednici