5 RAZLIKA IZMEĐU ANKSIOZNOSTI I DEPRESIJE Naučite na vrijeme da prepoznate znake, to može da vam spase život

ALOONLINE.BA | Žena ∙ 02.03.23 10:21 ∙ 0

Anksioznost i depresija su najčešći mentalni poremećaji od kojih boluje svaki drugi čovjek.

Unsplash

Naučnici i doktori širom svijeta su ustanovili da čovečanstvo nikada u istoriji nije toliko patilo od mentalnih poremećaja kao danas.

Anksioznost i depresija važe, nažalost, za „najpopulanije“ bolesti 21. veka.

Kao odgovor na pitanje zašto je to tako, psiholozi uglavnom navode brz tempo života i stres koji je u velikim količinama prisutan kod svih nas. Od savremenog čovjeka se danas očekuje mnogo, da bude uspješan na svim mogućim poljima, a da pritom ostane smiren i staložen. Jurnjava za novcem, stres na poslu, iznenadni tragični gubici mogu vrlo negativno uticati na psihu jednog mladog čovjeka, pogotovo ako je u pitanju hipersenzitivna osoba.

Međutim, anksioznost i depresiju svako može osjetiti na svojoj koži, tvrde stručnjaci. U pitanju su psihički poremećaji koje su jednostavno ušle u pore modernog društva.

Depresija

„Čak osamedeset odsto depresivnih osoba oseća anksioznost, dok, sa druge strane, osobe sa anksioznim poremećajima su sekundarno depresivne“, izjavila je nedavno prof.dr Slavica Đukić Dejanović.

Razlika između anksioznosti i depresije

1. Depresija čini da se osoba konstantno umorno, dok se anksiozna osoba osjeća budno, čak i noću.

2. Kod depresije nedostaje motivacija, dok se anksiozna osoba osjeća jako loše ako ništa ne radi.

3. Depresivna osoba nema volje da ide na posao ili u školu, a anksiozna se osjeća vrlo uznemireno dok ispunjava svoje svakodnevne obaveze.

4. Anksioznost jako loše utiče na međuljudske odnose, dok depresivnoj osobi uopšte nije stalo da održava kontakt sa ljudima.

5. Anksiozna osoba će uvijek ranije otići sa posla, dok će se anksiozna osoba u tom slučaju plašiti otkaza.

Ono što je zajedničko kod anksioznosti i depresije, jeste osjećaj straha, beznađe, očajanje. Iako je depresija jedno od najtežih stanja u koje čovjek može da zapadne, ni anksioznost nije bezopasna. Naime, zamislite kada biste čitav život bili u nekom paničnom strahu i grču da će se nešto loše desiti, a samo Vi znate šta je to. Pakao, zar ne?

Strah

Vrlo je bitno da se i jedna i druga bolest tretira ozbiljno uz pomoć adekvatne terapije i stručnjaka. Često ljudi nisu svesni da imaju psihološki problem dok ne dođu do tačke pucanja. Stoga je vrlo bitno obratiti se na vrijeme psihologu ili psihijatru, da bolest kao i svaka druga, ne bi uzela maha.

Simptomi anksioznosti

Osjećaj nervoze, nemira i tenzije
Osjećaj slabosti i umora
Osjećaj krivice
Doživljaj iskrivljene realnosti
Izbjegavanje određenih mesta i situacija
Plitak dah
Ubrzano lupanje srca
Vrtoglavica
Doživljaj gušenja
Simptomi depresije

Konstantna tuga
Beznađe
Povećan ili umanjen apetit
Nesanica ili velika potreba za snom
Nedostatak seksualnog nagona
Razmišljanje o smrti ili planiranje samoubistva

BONUS VIDEO: