Kao jedino dijete glumice Mirjane Kodžić i uglednog filmskog i pozorišnog kritičara, istorijsko-teoretičara i doktora nauka Petra Volka, Maja je krenula stopama svojih roditelja, ali je tokom decenija izgradila sopstveni autentični put.

Osim po bogatoj karijeri, javnosti je poznata i po propagiranju zdrave ishrane, ali i po životnoj borbi sa karcinomom iz koje je izašla kao pobjednica.

Majka – prvakinja drame sa dva fakulteta i 12 romana

Mamina smrt bila je jedan od najtežih trenutaka u Majinom životu, a o njenom uticaju i uspomenama često govori sa posebnom toplinom.

Mirjana Kodžić rođena je u Beogradu 1928. godine u uglednoj trgovačkoj porodici. Prije nego što se opredijelila za glumu, završila je Muzičku školu i Muzičku akademiju, te diplomirala istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu. Bila je prvakinja drame u Srpskom narodnom pozorištu, Narodnom pozorištu u Beogradu, Sarajevskom narodnom pozorištu i Savremenom pozorištu.

„Nosila je repertoar klasika – Šekspira, Molijera, ali je igrala i u filmovima i serijama kao što je Pozorište u kući. Napisala je 12 knjiga, romana i eseja o pozorištu, kao i niz radio-drama“, prisjetila se Maja svoje majke.

Publika je pamti po ulogama Feme u Pokondirenoj tikvi, Lize Dulitl u Pigmalionu, Gospođe Agatonović u filmu Nije nego, te Ane u kultnoj seriji Pozorište u kući. Posljednju rolu odigrala je 1996. godine u seriji Gore-dole, a preminula je 2004. godine.

„Mamina smrt je trenutak kad sam od bola sebi napravila rak. Ali da nije toga bilo, ne bih bila tu gdje jesam i šta jesam. A ona je sve vrijeme tu – kad god se pogledam u ogledalo, ja je vidim“, napisala je Maja svojevremeno na Instagramu, dodajući da je njena srednja kćerka Milena u potpunosti povukla bakin temperament i šarm.

 

Otac – ugledni akademik, profesor i upravnik JDP-a

Njen otac, Petar Volk, bio je istaknuti srpski pozorišni i filmski kritičar, istoričar i teoretičar slovenačkog porijekla.

Rođen 1931. godine u Bosanskom Petrovcu, Gimnaziju je završio u Banjoj Luci, a književnost diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Filmsku i pozorišnu estetiku doktorirao je 1971. godine u Pragu, dok mu je Univerzitet umetnosti u Beogradu 1986. godine dodijelio doktorat nauka iz oblasti istorije filma.

Osnivač je i nosilac brojnih važnih funkcija u jugoslovenskoj i srpskoj kulturi:

  • Upravnik Jugoslovenskog dramskog pozorišta (1977–1981)

  • Direktor Festivala jugoslovenskog filma i Muzeja pozorišne umjetnosti Srbije

  • Redovni profesor i šef Katedre za teoriju i istoriju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu

  • Predsjednik Upravnog odbora Instituta za film

Petar Volk je preminuo 4. decembra 2021. godine, a sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.