POTREBAN PRAGMATIČNIJI PRISTUP BRISELA PREMA BALKANU „Želimo da generacije koje dolaze žive u mirnom i naprednom regionu“

ALOONLINE.BA | Vijesti ∙ 13.12.22 21:47 ∙ 0

Prema njenim riječima, obaveza ove generacije je da ostavi bolje političko, bezbjednosno i ekonomsko oruženje generacijama koje dolaze

FOTO: Printscreen

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da zemlje regiona podržavaju napore EU ka zbližavanju, ali da očekuju pragmatičniji i kredibilniji pristup Brisela kada je riječ o pojedinačnim zemljama ili zapadnom Balkanu u cjelini.

Cvijanovićeva je na forumu „Balkan – Crno more“ u Atini naglasila da je danas, u ekstremno komplikovanoj globalnoj situaciji, važnije nego ikad da se dalje razvija partnerstvo i zajednička vizija budućnosti.

Prema njenim riječima, obaveza ove generacije je da ostavi bolje političko, bezbjednosno i ekonomsko oruženje generacijama koje dolaze.

„Želimo da one žive u mirnom i naprednom regionu koji će dati doprinos globalnoj stabilnosti, a ne prijetiti. Vjerujem da smo naučili lekcije iz naše teške prošlosti i da ćemo energično raditi na tome da stvorimo bolju budućnost produbljavanjem našeg partnerstva i jačanjem naših infrastrukturnih i ekonomskih veza“, istakla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je govorila tokom foruma na temu „Regionalna saradnja – Integracija bazirana na ekonomskoj geografiji“, rekavši da takvi forumi, pored toga što daju mogućnost za bolje razumijevanje problema u regionu, pomažu razmatranju dostupnih sredstava za bolje političko razumijevanje, održiv ekonomski napredak i snažnije ekonomske veze u regionu.

Navela je da je poznato da je svaka teretna situacija prijetnja stabilnom ekonomskom razvoju zasnovanom na neometanom protoku stranih investicija, ali da su „vidni naši zakonodavni napori za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja i da daju pozitivne rezultate“.

Cvijanovićeva je naglasila da i dalje postoje ozbiljne prepreke koje zahtijevaju političke napore i mjere kako bi se dostiglo zaista bolje okruženje u smislu bezbjednosti i ekonomije.

Prema njenim riječima, zato je važno da politički lideri, poslovni ljudi, preduzetnici, intelektualci i medijski radnici pokažu spremnost i ulože sve neophodne napore kako bi promijenili negativan imidž Balkana u globalnom okviru.

„Hajde da ne budemo naivni. Iako veliki dio odgovornosti sigurno leži kod političkih lidera naših zemalja, nisu samo oni ti koji stvaraju i vode političke procese u našem regionu. Zapravo, mnogi se stvaraju i vode spolja, gdje pristup zemljama i političarima regiona nije uravnotežen i često mu nedostaju osnovna dosljednost ili kredibilitet“, naglasila je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je navela da podizanje nivoa međusobnog razumijevanja i uspješna saradnja na ekonomskom polju u korist svih u tako kompleksnim okolnostima, regionalno i globalno, ostaju veliki izazov i za zemlje zapadnog Balkana.

„Naravno, ekonomske turbulencije, pandemija, ratovi, političke tenzije, bezbjednosna pitanja, ilegalne migracije i slične prijetnje zahtijevaju jaču saradnju unutar regiona s jedne i između regiona i EU s druge strane“, napomenula je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, slika Balkana kao nestabilnog i sukobljenog regiona ostala je takva ne samo zbog tragičnih događaja iz prošlosti, već i visokog nivoa nerazumijevanja i nepovjerenja evidentnog u pojedinim zemljama pojedinačno i regionu kao cjelini, izjavila je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović .

„Područje Balkana u prošlosti je povezivano sa nestabilnošću i političkim podjelama. Mnogi teoretičari, novinari i kreatori mišljenja su nakon rata u bivšoj Jugoslaviji koristili termin `balkanizacija` kako bi aludirali na slične sukobe i procese dezintegracije u drugim dijelovima svijeta.

Taj imidž, koji je jednom stečen, nije uklonjen do danas. Iskreno govoreći, mnoge nesigurnosti su i dalje prisutne i ako želite da ih prevaziđete, potrebni su kredibilniji, realniji i održiviji postupci“, naglasila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, održavanje regionalne stabilnosti je preduslov za bilo kakav oporavak u budućnosti, ali da se, nažalost, nedavno vidjelo dosta tenzija i negativnih dešavanja u regionu, koji su praćeni konstantnim pristrasnim pristupom međunarodnih partnera takvim incidentima ili negativnim pojavama.

Cvijanovićeva je podsjetila da su među zemljama u regionu, od Sredozemlja preko Jadrana do Crnog mora, zemlje koje su već članice EU i one koje su na evropskom putu i nadaju se da će biti primljene u Uniju.

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH smatra da one zemlje regiona koje žele da budu dio EU imaju sjajnu mogućnost da se pripreme za evrointegraciju kroz razne regionalne inicijative za saradnju.

„Berlinski proces, koji obuhvata sve zemlje regiona, je sigurno jedna od njih, kao i inicijativa `Otvoreni Balkan`, koja uključujem Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Te inicijative su kompatibilne u naporima da omoguće regionalnu saradnju na pitanjima infrastrukture i ekonomskog razvoja, ali i u pogledu slobodnog i neometanog kretanja ljudi i robe, priznavanja diploma i radnih kvalifikacija i drugih stvari koje koriste našim građanima“, naglasila je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je izjavila da obje pomenute inicijative predstavljaju odlične prilike za razvoj zapadnog Balkana, a u isto vrijeme nude „praktičnu vježbu za evrointegraciju“.

„Svi znamo da je ovaj region i dalje ranjiv i opterećen događajima iz prošlosti. Svaka naša zemlja se bori sa svojim političkim problemima, dok u isto vrijeme mora da se nosi sa brojnim ekonomskim izazovima. U posljednjih 25 godina razvijene su brojne regionalne inicijative, od kojih su neke bile prilično uspješne, dok neke nisu ostvarile opipljive rezultate“, navela je Cvijanovićeva.

Skrenula je pažnju i na to da je, pored unutrašnjih političkih briga u svakoj od zemalja zapadnog Balkana, i dalje prilično nizak intenzitet bilateralne političke interakcije unutar regiona.

„U isto vrijeme, nivo međunarodnog intervencionizma je previsok i uglavnom pristrasan, što je jedan od razloga zašto je nivo međusobnog razumijevanja unutar regiona i dalje nizak“, naglasila je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je istakla da to zahtijeva brojne dodatne napore kako bi se poboljšala situacija u budućnosti.

Ona je zahvalila domaćinu Grčkoj na organizovanju događaja tokom kojih se može „zaista razviti našu diskusija i vidjeti šta treba da se uradi u budućnosti“.

„Čvrsto vjerujem da postoji dobra budućnost za naš region, ali moramo da naučimo kako da iskoristimo prednosti kako bismo ih učinili korisnim za sve nas“, naglasila je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je skrenula pažnju i na to da postoje sjajne mogućnosti za ulaganje i u Republici Srpskoj i u BiH, uz povoljan geostrateški položaj u srcu jugoistočne Evrope, u centralnom dijelu Balkanskog poluostrva, što omogućuje pristup tržištu od 600 miliona ljudi, na osnovu nekoliko sporazuma i dogovora o slobodnoj trgovini.

Pridružite se našoj Viber zajednici