ZANIMLJIVOSTI O BANJALUCI 55 stvari koje (možda) niste znali
A. Čavić
1. Dan grada Banja Luke je 22. april. Na taj dan je 1945. godine, Šesta krajiška brigada, na čelu sa komandantom Milančićem Miljevićem, umarširala trijumfalno u Banjaluku, oslobodivši je od fašista.
2. Banjaluka se može pohvaliti drugom najstarijom hidroelektranom na Balkanu, odmah nakon one u Šibeniku. U Delibašinom selu trapistički redovnici izgradili su hidrocentralu 1899. godine, pa je tako prva sijalica u Banjaluci zasijala osam godina prije Zagreba.
3. Banjaluka se prvi put spominje u zapisima ugarskog kralja Vladislava II Jagelovića, krajem 15. vijeka. On je 6. februara 1494. godine u Budimu izdao ispravu u kojoj se ovo mjesto navodi kao malo ugarsko utvrđenje u sastavu novoformirane Jajačke banovine.
4. U Banjaluci danas postoji više od 1.000 kafića i restorana, a prva kafana u ovom gradu otvorena je još davne 1617. godine. Držao ju je izvjesni Seid na desnoj obali Vrbasa, naspram Kastela. Bila je odmah pored puta koji je preko mosta vodio kroz Tvrđavu, a imala je doksate nad vodom.
5. U Banjaluci je 1929. godine živjelo oko 20.000 stanovnika, gazilo se po blatu, a u centru se nalazilo groblje. Tisa Milosavljević, prvi ban Vrbaske banovine, za samo četiri i po godine, uspio je da od zapuštene turske kasabe napravi evropski grad.
6. Prvi objekat koji je ban Tisa Milosavljević izgradio u Banjaluci bio je Gradski park, današnji park Petar Kočić, na kojem je nekada bilo staro groblje. Zanimljivo je spomenuti da je u tom početnom periodu, u parku svaki dan u podne, svirala muzika.
7. A da li ste znali da je ban Svetislav Tisa Milosavljević bio visok svega 165 cm i da je bio rodom iz Niša?
8. Banjaluka je poznata i po tome što je o ovom gradu napisano mnoštvo pjesama. Možda najpoznatija je pjesma “Ovo je moj grad” Mire Janjanina.
9. Orkestar legendarnog džezera Kvinsija Džonsa 60-ih godina gostovao je u Banjaluci. Taj koncert bio je nezaboravan – tokom nastupa nestalo je struje, pa su organizatori donijeli svijeće i petrolejke. To je ostavilo ogroman uticaj na Kvinsija i njegove muzičare, a rezultat toga je kompozicija “Banjaluka” koja se i do danas izvodi na svjetskim džez pozornicama.
10. Banja Luka je ime poznatog i veoma posjećenog restorana u Varšavi. Super simpatični kafić Banja Luka postoji i u Krakovu, a u Berlinu, Banjaluka je ime jednog alternativnog kluba.
11. Banja Luka je i ime za vrstu tulipana koja se uzgaja u Holandiji. U toj zemlji postoje nepregledne plantaže predivne žuto-crvene Banjaluke.
12. Po Banjaluci je nazvana i jedna cijela pokrajina u Italiji?! Ili je možda obrnuto? Sve u svemu – italijanska BANJI DI LUKA (Bagni di Lucca) je prelijepa, baš kao i ova.
13. Banjalučani su prije više od sto godina u kinu gledali erotske filmove! Prikazivač je bio Tomo Rajt iz Osjeka, a 1910. godine jedan erotski film u Banjaluci prikazivan dan i noć bez prestanka!
14. A da li znate kako je robna kuća Boska dobila ime? Za ovu priču, postoji više teorija, od toga da ime predstavlja skraćenicu za Bosanska Krajina, da je ovo vrsta kruške, kao i da je ime dobila po djevojčici Boski koja je stradala u zemljotresu.
15. U samostanu Trapist se još od 1869. godine proizvodi jedinstveni sir, a sve je počelo kada grupa od 7 monaha iz njemačke opatije Mariawald dolazi u Banju Luku i osniva trapistički samostan “Marija Zvijezda”. Recept za sir Trapist se čuva u tajnosti još od njegovog nastanka, na način da niti jedna osoba nikada nije znala kompletan proces njegove proizvodnje, već samo dio za koji je zadužena.
16. Prema jednoj legendi, naselje Rebrovac je dobilo ime tako što je jedan od radnika koji je gradio Ferhadiju pao i prilikom pada slomio jedno rebro, pa je tako naselje dobilo ime Rebrovac.
17. Popularno naselje Mejdan, ili na turskom jeziku “Megdan” označava mjesto gdje su se dešavale bitke, jer je upravo sa te strane, Banjaluka često napadana.
18. Naselje Šeher nosi ime od istoimene turske riječi koja označava grad, a Budžak, na turskom označava ćošak, ugao, ili zabačeno mjesto (u ovom slučaju dio grada).
19. Prvu prodavnicu ikada u Gospodskoj ulici, imena “Albanija” otvorio je Hercegovački trgovac Tomo Radlović. Naime, prije oko 200 godina na mjestu gdje se danas nalazi Gospodska ulica, stojala je jedna bara, poznata kao Muslina bara, ali upravo je Tomo Radlović bio taj koji je otvaranjem svoje prodavnice, napravio procvat od ove ulice. Tomo je u svoju prodavnicu htio da privuče malo bogatije klijente (gospodu) i da se riješi onih koji nisu ništa kupovali, već samo razgledali. Vođen ovim planom, na svoju trgovinu stavio je natpis „Gospodska ulica”, koji se kao neslužbeni naziv među sugrađanima zadržao do danas.
20. “Banjalučko kolo“ je specijalni ribarski kolut za pecanje škobalja u Vrbasu.
21. Vilina vlas predstavlja posebnu vrstu paprati koja se nalazi kod izvora Vrućica.
22. U Banjaluci je 2009. godine prvi put organizovano Svjetsko prvenstvo u raftingu, a nakon toga još niz Evropskih i Svjestkih prvenstava i kupova, čineći Banjaluku jednom od najboljih destinacija u regiji za ovaj vid rekreacije i sporta.
23. Muzej savremene umjetnosti u centru grada, nekada je bio prva pruga normalnog kolosjeka u BiH, poznata kao pruga Orijent.
24. Restoran Kazamat smješten na tvrđavi Kastel, u prošlosti je služio kao zatvor. Samo značenje riječi “kazamat” ima mnogo, a obično se misli na oklopljenu prostoriju za smeštaj topova i municije, podzemni magacin, podzemni zatvor ili tamincu
25. Rimski naziv Banjaluke je Castra.
26. A jeste li čuli za Safikadu? Nekada davno, u vrijeme kada su ljudi živjeli u miru, ljubavi i harmoniji, ulicama Banjaluke šetala je Safikada, kako kažu, jedna od najljepših djevojaka tada. Skromno je koračala kaldrmom banjalučke čarsije i svojom pojavom skretala pažnju mnogih muškaraca. Ipak, njeno srce je pripadalo samo Omeru, vojniku koji je služio na obližnjoj tvrđavi Kastel. Njihova ljubav je bila velika poput Turskog carstva i jaka kao zidine Kastela. Bili su sigurni da ih ništa nikada neće rastaviti. Sudbina je htjela da bude drugačije. Omer je uskoro pozvan u rat koji se spremao na dalekom istoku. Kao ponosan i savjestan vojnik, znao je koja je njegova dužnost. Tužna srca napušta Safikadu i odlazi put bez povratka. Nedugo nakon rastanka, stigao je glas da je njen dragi poginuo. Rastrgana duša i bol u grudima za voljenim Omerom bilu su jači i od njene volje za životom. Safikada, u naljepšoj bijeloj vjenčanici, odlazi na tvrđavu Kastel, staje ispred topa koji ispaljuje tačno u podne. U djeliću sekunde lijepa Banjalučanka odlazi u vječnost gdje će da se sretne sa svojim dragim. Tako priča o Safikadi postaje najtužnija,ali i najpoznatija legenda u gradu.
27. A kada već govorimo o legendama, grada, ne možemo a da ne spomenemo legendu o gradnji džamije Ferhadije. Naime, kad je Ferhad-paša za vrijeme gradnje džamije Ferhadije, došao da obiđe radnike koji su izvršavali posljednje radove, bio je oduševljen prizorom koji je vidio. Međutim, kako nije htio da se nešto ovako ikada ponovo napravi, odluči da ubije trojicu neimara koji su gradili džamiju. Tako on odluči da ih zatvori na vrh džamije i reče im da ce ih pogubiti za tri dana. Radnici istog trenutka počeše tražiti izlaz. Pred kraj trećeg dana, dosjetiše se da od preostalog materijala naprave krila i da s njima skoče s visoke munare. Kad je Ferhad-paša došao trećeg dana u džamiju, s namjerom da pomiluje zatvorenike, nenađe nijednog od neimara. Sva trojica padoše na tri različite strane Banjaluke, a po njima naselja u mom gradu danas nose imena. Petar na današnji Petrićevac, Pavle na današnji Pavlovac, a treći kako sam već spomenuo ranije, prilikom leta pade na desnu obalu Vrbasa i slomi rebro, pa taj dio grada nazvaše Rebrovac.
28. Vjeruje se isto tako da je svrha građenja Ferhadije bila prijemni ispit za šegrte kod najvećeg turskog arhitekte Mimara Sinana.
29. Džamija je inače izgrađena novcem dobijenim od otkupa glave austrijskog plemića Herberta Turjaskog.
30. Stara pločica pronađena u Šeheru, posvećena je rimskom bogu Jupiteru.
31. Ogranak rimskog puta Via militaris, nekada je prolazio kroz Banjaluku.
32. Srednjovjekovna pokrajina kojoj je pripadala Banja Luka, nosila je ime Donji kraj.
32. Španski kralj Alfonso XIII, zadužio je Banjaluku na više načina. Naime, odmah po objavljivanju rata Srbiji, Austrougarska je u Banjaluci pohapsila sve viđenije Srbe i optužila ih za veleizdaju, među kojima su pretežno bili članovi i učesnici različitih nacionalnih društava i pokreta- istaknuti političari, učitelji, trgovci, sveštenici i advokati. Veleizdajnički proces u Banjaluci 1915. godine bio je najveći od 17 takvih procesa u Bosni i Hercegovini, vođenih u Prvom svjetskom ratu. Konačnom presudom 16 lica je osuđeno na smrt, 87 ih je dobilo kaznu zatvora od 2 do 20 godina. Nakon objavljivanja presude, tražena je pomoć sa svih strana kako bi se izbjegle smrtne presude. Među najzaslužnijim za pomilovanje optuženika bio je upravo španski kralj Alfonso XIII i njegova majka, na čiju molbu je austrijski car Karlo pristao da ih pomiluje. Telegram iz Madrida o oslobađanju od smrtne presude dobio je Nikola Pašić, 28. marta 1917. godine.
33. Gospodska ulica se između dva rata zvala ulica kralja Alfonsa. Danas ova ulica nosi ime po banjalučkom publicisti i revolucionaru Veselinu Masleši.
34. Na tvrđavi Kastel svojevremeno je vođena čuvena “Bitka kod Kastela” u sklopu austrijsko-turskog rata.
35. Bosanski pašaluk, bio je naziv za tursku upravnu jedinicu u 16. vijeku, čijoj je Banjaluka bila sjedište.
36. Prva ikada škola napravljena u Banjaluci bila je Srpska Bogoslovija.
37. Čuveni gradski most, izgradio je Branko Žeželj.
38. Banjaluka je smještena u kotlini na 164 metara nadmorske visine.
39. Naselje Starčevica, nosi naziv po porodici Starčević, a Borik po svojim prelijepim borovima.
40. Sa druge strane, naselje Paprikovac dobile je ime po paprici koju su u Banjaluku donijeli Bugari, a naselje Sunca po zgradama žute boje koje podsjećaju na Sunce.
41. Kipar koji je napravio dvije statue krajiških seljaka ispred Palate predsjednika, porijeklom je iz Ukrajine.
42. Sat na hramu Hrista Spasitelja, povezan je sa atomskim satom u Frankfurtu. Inače, crveno – žuti kamen korišten za izgradnju H hrama se zove travertina i porijeklom je iz Mesopotamije, a zlatna kupola hrama je sagrađena od kojeg zlata od 24 karatnog sibirskog zlata
43. Katedrala sv. Bonaventure napravljena je u obliku šatora da podsjeća na starozavjetne šatore, ali i kao spomen sjećanja na sve ljude koji su nakon zemljotresa koji se desio, neko vrijeme živjeli u šatorima.
44. A kada već govorimo o zemljotresu koji se desio 27.10.1969. godine, mnogi Banjalučani ga do dan danas na strahom pamte. Usmrtio je 15 osoba, povredio na hiljade, a uništio je i veliki broj objekata od kulturno-istorijskog značaja.
45. Ukoliko neko želi da isproba jahanje konja u Banjaluci, na Čokorskim poljima ima tu mogućnost.
46. Na rijeci Vrbas može da se isproba vožnja dajak čamcem, jedinim čamcem u svijetu koji ide uzvodno uz rijeku.
47. Rijeka Vrbas je specifična i po tome, što je jedna od svega nekoliko rijeka u Bosni i Hercegovini muškog roda. Una, Bosna, Neretva i ostale rijeke su sve ženskog roda.
48. Čuveni spomenik na Šehitlucima, izgrađen je od kamena sa ostrva Brač u Hrtvatskoj.
49. Možda niste razmišljali, ali jedno banjalučko naselje, nosi naziv po jednoj Evropskoj državi. U pitanju je Malta. Malta je inače carina odnosno kontrolni punkt, na kojem se nekada kontrolisao ulazak u Banja Luku i samo oni sa propusnicom su puštani u grad.
50. I da. U Banjaluci se nalazi i jedan UNESCO zaštićen simbol. U pitanju je Zmijanjski vez, specifična forma veza koju su koristile žene na Zmijanju, visoravni na Manjači kraj Banjaluke.
51. Postoji urbani mit o tome kako je Tito prilikom posjete Banjaluci 60-ih godina prošlog vijeka upravo u ovom gradu ostao bez sata. Tada mu ga je neko, navodno, “maznuo” dok je pružao ruke gomili, a Tito od sramote to nikome nije rekao…Ali je zato u Banjaluku navratio još samo nekoliko puta.
52. Oslobodilac Banjaluke od fašista, narodni heroj Milančić Miljević (1909 – 1983.), poznat je i po tome što je njegova brigada jedina od svih Titovih jedinica uspjela da zarobi nekog njemačkog komandanta – nosioca Hitlerovog krsta prvog reda, plemića Haberleina. Miljević je isto tako 1944. organizovao i prvu fudbalsku utakmicu, tj. osnovao prvi fudbalski klub u bivšoj Jugoslaviji – Podgrmeč iz Sanskog Mosta.
53. Na mjestu današnje opštine, nekada je bio hotel Balkan.
54. A da li ste znali da je u temlj Banskog dvora, uzidana cvijećem okićena glava ovna, zajedno sa poveljom?
55. U sportskoj dvorani “Borik”, u čast olimpijskih pobjednika iz Banjaluke, nalazi se “Olimpijski slavoluk”. Zlatni banjalučki olimpijci su fudbaleri Tomislav Knez i Velimir Sombolac (1960. Rim), rukometaši Abas Arslanagić, Milorad Karalić, Nebojša Popović i Dobrivoje Selec (1972. Minhen), rukometaši Zlatan Arnautović i Zdravko Rađenović, kao i bokser Anton Josipović (1984. Los Anđeles).
BONUS VIDEO:
Možda vas zanima
Vijesti
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
