UGOVOR O DJELU MU PRODUŽAVALI 18 GODINA Bizaran slučaj u zajedničkim institucijama

ALOONLINE.BA | Vijesti ∙ 18.11.22 07:11 ∙ 0

Na adrese institucija na nivou BiH godinama odlaze brojne kritike zbog ugovora o djelu i njihovom trajanju, a svojevrsni rekorder mogla bi biti osoba iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, koja je u takvom radnom odnosu bila punih 18 godina u prihvatnom centru u Salakovcu.

Foto: Pixabay

Iako zakon propisuje da poslovi koje obavlja lice angažovano po osnovu ugovora o djelu ne mogu biti poslovi koji imaju kontinuitet niti poslovi radnog mjesta te tako angažovani ne zasnivaju radni odnos i nemaju pravo na regres, topli obrok i slično, primjeri iz prakse pokazuju da zakon mnogi veoma često ostavljaju po strani.

Na to, u gotovo svim svojim izvještajima, ukazuju revizori, a u posljednjem su izdvojili slučaj osobe koja je čak 18 godina bila angažovana po ugovoru o djelu, da bi, nakon njegovog prekida tužila resorno ministarstvo. Ta osoba je, naime, kako je napisano i u revizorskom izvještaju ministarstva za 2021. godinu, radila po ugovoru o djelu 18 godina kao upravnik u Izbjegličko-prihvatnom centru Salakovac i Readmisionom centru u Salakovcu.

Sud BiH je u presudama iz oktobra 2020. i februara 2021. godine utvrdio da je taj službenik bio u faktičkom radnom odnosu sa tuženim od januara 2001. do januara 2019. godine, odnosno da ugovori o djelu koji su zaključeni predstavljaju ugovore o radu, tako da mu je nezakonito prestao radni odnos.

– Sud BiH je i nakon druge revizije drugostepene presude, presudom od 10. februara 2022. godine potvrdio ranije navode. Naloženo je da toj osobi bude uspostavljen radnopravni status na prvobitnom radnom mjestu ili nekom drugom u skladu sa stručnom spremom i sposobnošću – navedeno je u najnovijem izvještaju Kancelarije za reviziju institucija BiH o izvršenju budžeta u 2021. godini na tom nivou vlasti.

Sa slučajem je upoznat i aktuelni ministar za ljudska prava i izbjeglice Miloš Lučić. Za “Glas Srpske” kaže da su ugovori o djelu specifični kada je riječ o tom ministarstvu, a razlog su projekti na kojima rade osobe čiji poslovi nisu obuhvaćeni sistematizacijom.

– Prijedlog izmjena sistematizacije radnih mjesta nije usvojen godinama, a u ovom resoru tako su angažovane osobe koje, na primjer, rade na poslovima readmisije. Ta radna mjesta nemamo među sistematizovanim. UNHCR je bio u tom projektu, ali je izašao ove godine. Mi, po zakonu, moramo da imamo taj readmisioni centar. Smanjili smo broj angažovanih po ugovoru o djelu, a oni su sad pali na teret ministarstva – rekao je Lučić.

Ne krije i da u ministarstvu imaju lica koja su angažovana na takav način, jer im, pojašnjava, ti kadrovi trebaju, a još nemaju saglasnost za zanavljanje radnih mjesta.

– Da bismo obezbijedili proces rada morali smo to uraditi, a ove godine smo dobili saglasnost Agencije za državnu službu BiH da možemo angažovati lica na određeno radno vrijeme i sada smo sve koji su bili angažovani po ugovoru o djelu angažovali na taj način – kazao je Lučić.

Za konkretan slučaj osobe koja je 18 godina radila po ugovoru o radu ističe da to nije svakidašnje, ali i da se ne može boriti s vjetrenjačama.

– Mi smo ispoštovali odluku suda, ponuđeno mu je radno mjesto, ali ne znam konačnu odluku – zaključio je Lučić.

Revizori, s druge strane, godinama upiru prstom u nadležne zbog ugovora o djelu. Samo u prošloj godini za ugovore o djelu te o privremenim i povremenim poslovima iskeširana su gotovo 7,3 miliona maraka, od čega se 5,5 odnosi na ugovore o djelu. Institucije potrebu angažmana osoba na taj način uglavnom obrazlažu neusvajanjem pravilnika o sistematizaciji, kao i pojavom određenih poslova koji nisu prepoznati pravilnicima, stalnim odlivom zaposlenih zbog penzionisanja ili odlazaka iz institucija po drugim osnovama.

“Šiht-liste”

Revizori su, kako su obrazložili u posljednjem izvještaju, analizirajući konkretne slučajeve u institucijama BiH utvrdili i da se ugovori o djelu i dalje zaključuju za obavljanje poslova koji prema opisu odgovaraju radnim mjestima po sistematizaciji te da se za neke vodi čak i “šiht-lista”, odnosno evidencija o prisustvu na poslu.

– Pojedine institucije su putem ugovora o djelu na duže vrijeme ponovno angažovale osobe koje su prethodno otišle u penziju. To je neprihvatljiva praksa – kategorični su revizori.

BONUS VIDEO: