U EVROPSKOM SMO VRHU PO BACANJU HRANE, a na pragu smo siromaštva
FOTO: GLAS SRPSKE
Pod sloganom „Naše akcije su naša budućnost – bolja proizvodnja, bolja ishrana, bolje okruženje i bolji život“ danas se obilježava Svjetski dan hrane, koji ove godine u fokus stavlja održivi prehrambeni sistem u kojem je raznovrsna, hranjiva i sigurna hrana dostupna svima.
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), povodom 16. oktobra, podsjeća da način na koji proizvodimo, konzumiramo, trošimo, odnosno bacamo hranu, nanosi veliku štetu planeti Zemlji, stvarajući nepotreban pritisak na prirodne resurse, okoliš i klimu.
Zemlje regiona u evropskom vrhu po bacanju hrane
Svake se godine u svijetu baci ili propadne 1,3 milijarde metričkih tona hrane ili trećina ukupne globalne proizvodnje, dok je je skoro 700 miliona ljudi u svijetu gladno, pothranjeno ili nema osiguranu prehranu, a 40 posto svjetske populacije nema pristup zdravoj ishrani.
Problem bacanja hrane veoma je izražen i u zemljama Zapadnog Balkana, gdje se samo u domaćinstvima godišnje baci više od 1,4 miliona tona hrane, dok, prema podacima Svjetske banke, oko 19 procenata stanovništva živi s manje od pet eura dnevno po osobi – što je standardni prag siromaštva za zemlje s višim srednjim prihodom – dok je znatan broj na pragu siromaštva, javlja Anadolu Agency (AA).
Kada je riječ o domaćinstvima u bivšim jugoslovenskim republikama i Albaniji godišnje se baci više od 1,8 miliona tona hrane, uglavnom zbog prekomjerne kupovine, slabog razumijevanja značenja roka trajanja, ali i neprivlačnog izgleda namirnica kao što su voće i povrće.
U izvještaju Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP) za 2021. godinu, procjenjuje se da najviše hrane u regionu bacaju domaćinstva u Srbiji, čak 726.196 tona godišnje.
U Hrvatskoj domaćinstva godišnje bace 348.091 tona hrane, u Bosni i Hercegovini 273.269, u Albaniji 238.492, Sjevernoj Maakedniji 172.480, u Sloveniji 71.107, a u Crnoj Gori 51.988. Podaci o Kosovu nisu objavljeni u izvještaju UNEP-a.
Zemlje regiona na samom su vrhu u Evropi kada je riječ o bacanju hrane po glavi stanovnika. U Hrvatskoj u kanti za smeće završi 84 kilograma hrane po glavi stanovnika. U Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji baci se 83 kilograma hrane po stanovniku. Ubjedljivo najmanje hrane u okruženju ali i u Evropi, bacaju Slovenci. U Sloveniji godišnje se po glavi stanovnika baci 34 kilograma hrane, što je godišnje 71.107 tona.
U svijetu nedovoljno hrane
FAO navodi da proizvodnja hrane prečesto degradira ili uništava prirodna staništa i doprinosi izumiranju vrsta. Takva neefikasnost svijet košta na bilione dolara, ali otkriva i duboke nejednakosti i nepravde u globalnom društvu.
– Tri milijarde ljudi ne može priuštiti zdravu prehranu, dok se prekomjerna težina i pretilost i dalje povećavaju u cijelom svijetu – navela je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija.
Iz Organizacije ističu da je neophodna hitna promjena pristupa. Poljoprivrednici, koji se već duže vrijeme bore sa klimatskim ekstremima, dodatno se suočavaju s problemima otežane prodaje. Takođe, rastuće siromaštvo tjera sve veći broj stanovnika gradskih sredina da koriste banke hrane, dok je milionima ljudi neophodna hitna pomoć kada je riječ o hrani.
Jedan od najvećih izazova s kojima se svijet susreće je vezan uz osiguranje dovoljne količine hrane za sve.
Naime, prema sadašnjim predviđanjima će do 2050. godine u svijetu živjeti 10 milijardi osoba, a trenutno ne postoji dovoljno prehrambenih izvora koji mogu zadovoljiti nutritivne potrebe tako velike svjetske populacije.
– Potrebni su nam održivi poljoprivredno-prehrambeni sistemi koji mogu nahraniti 10 milijardi ljudi do 2050. godine – upozoravaju iz FAO.
U BiH 45 posto obradivog zemljišta neobrađeno
Iz navedenog se postavlja pitanje koliko je poljoprivredna proizvodnja u zemljama regiona intenzivna i da li može zadovoljiti potrebe tržišta?
U Bosni i Hercegovini svake godine neobrađeno ostaje oko 45 posto obradivog zemljišta i pored povoljnih uslova za razvoj poljoprivredne proizvodnje – podaci su državne Agencije a statistiku.
U Informaciji o poduzetim mjerama u oblasti politike poljoprivrednog zemljišta, službenom dokumentu Vijeća ministara BiH objavljenom 2020. godine, piše da u Bosni i Hercegovini značajne površine obradivog zemljišta ostaju neobrađene i zapuštene, a poljoprivredno zemljište se već duže vrijeme ne koristi u skladu sa opštim društvenim interesom.
– Među najvažnijim uzrocima nedovoljne proizvodnje osnovnih poljoprivrednih proizvoda u BiH je i taj što se u proteklom periodu nisu dovoljno, a pogotovo ne intenzivno, koristili postojeći zemljišni kapaciteti. Procjenjuje se da u BiH ukupno oranično zemljište zauzima oko milion hektara – navodi se u dokumentu.
Kada su u pitanju konkretni podaci, ukupna zasijana površina u BiH u 2019. godini iznosila je oko 530 hiljada hektara, dok su ugari i neobrađene oranice činile oko 430 hiljada hektara.
– Glavni izazovi sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava vezano za oblast poljoprivrednog zemljišta su: nedostatak cjelovite legislative usklađene sa EU praksama i pravilima a koja se vezuje za problematiku neregulisanost tržišta poljoprivrednog zemljišta, fragmentacija parcela, upravljanje poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu, minirana područja, erozije tla i slično – istaknuto je u ovom dokumentu.
Prema podacima Evropske komisije (EK) o poljoprivredi u zemljama kandidatkinjama, u Srbiji iskorištena poljoprivredna površina iznosi oko 3,44 miliona hektara, odnosno 43 posto ukupnog teritorija.
Zemljište se pretežno upotrebljava kao obradivo zemljište (73 posto), a slijede trajni travnjaci i nasadi. Budući da je odlikuje bogato zemljište i povoljna klima, poljoprivreda je ključni sektor ekonomije Srbije.
Možda vas zanima
Vijesti
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
