PITANJE ODRŽAVANJA VOJNE VJEŽBE PONOVO U FOKUSU „Cvijanovićeva neće zaustaviti put BiH u NATO“

AloOnline.ba | Vijesti ∙ 10.03.23 08:44 ∙ 0

Pitanje vježbe sa Srbijom nije službeno stavljano na dnevni red, a održavanje ostalih međunarodnih vježbi nije ugroženo

FOTO/NATO

Pitanje održavanja vojne vježbe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine sa Vojskom Srbije posljednjih dana ponovo je u fokusu javnosti zbog navoda da je upravo ova vježba uslov za održavanje vojne vježbe OS BiH s NATO-om.

Naime, predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je kako je tražila da se na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH uvrsti i vojna vježba OS BiH i Vojske Srbije, a da se članovi o tome izjasne prije odluke o saglasnosti o održavanju vježbe sa pripadnicima vojnih snaga drugih zemalja.

Kako saznajemo, pitanje vježbe sa Srbijom nije službeno stavljano na dnevni red, a održavanje ostalih međunarodnih vježbi nije ugroženo.

„Principijelno mislim da u ovom periodu ne treba da održavamo nikakve vojne vježbe tog tipa. Naravno, to ne znači da uskraćujete pripadnicima Oružanih snaga Bosne i Hercegovine da oni odrađuju svoje vježbe i da budu spremni i kapacitirani za ono što su njihovi izazovi, ali mislim da su vremena zla i da to sve može da pošalje pogrešnu poruku“, kazala je Cvijanovićeva, ne precizirajući šta je pogrešno.

Ministar odbrane BiH Zukan Helez ističe za „Oslobođenje“ da u Dejtonskom mirovnom sporazumu vrlo jasno piše da vojske susjednih država ne mogu učestvovati i ne mogu biti angažovane po bilo kojem osnovu u BiH.

„Aneks 1a, član 3. Dejtonskog mirovnog sporazuma kaže, parafraziram, da se vojske ili oružani sastavi bilo koje vrste, formalni ili neformalni, ne mogu zadržavati na tlu BiH iz susjednih zemalja, a susjedne zemlje su Srbija, Hrvatska i Crna Gora. Tako da smo mi dužni poštovati međunarodne sporazume, to je opet i obaveza po bečkoj konvenciji o međunarodnim sporazumima. Prema tome, vrlo jasno stoji da ne mogu ni hrvatska ni srbijanska vojska biti na tlu BiH“, kaže Helez.

Ističe da je NATO jak savez koji odlučuje o svojim potezima i aktivnostima.

„Kada je u pitanju Željka Cvijanović, to je već poznata politika. Sve čine da zaustave BiH na NATO-putu, a mi sve činimo da BiH bude članica NATO-a. I u konačnici ćemo u tome pobijediti. Ne sumnjam da će država Bosna i Hercegovina postati članica najveće vojne alijanse na svijetu. Pazite, ako NATO i njegove članice odluče da prime BiH u Alijansu, to ne može zaustaviti Željka Cvijanović, jer su sve političke odluke donesene, koje su trebale biti donesene, tako da se više ne pita ni Željka Cvijanović ni članovi Predsjedništva BiH. Znači, sve smo donijeli što nam treba na putu ka NATO-u“, naglašava Helez.

Podsjetimo, vježba s Vojskom Srbije trebala je biti održana prije dvije godine. Odgođena je odlukom tadašnjeg ministra odbrane Sifeta Podžića, a razlog je bila pandemija. To je izazvalo i reakcije kadrova SNSD-a, pa je tadašnji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zatražio Podžićevu smjenu.

Vojnopolitički analitičar Đuro Kozar podsjeća da je BiH 2006. godine pristupila „Partnerstvu za mir“ NATO-a, te da to partnerstvo podrazumijeva da naša država organizuje i sudjeluje u vojnim vježbama sa članicama Saveza.

„Dakle, to je nešto što je naša obaveza koju država treba da izvrši. Prema tome, ne može ona ni u kojem slučaju ničim da uslovljava hoće li vježbe biti ili neće“, navodi Kozar.

Smatra da se namjerno zaboravlja napredak OS BiH ostvaren kroz vježbe.

„Namjerno se u RS zanemaruje činjenica da je Bataljonska borbena grupa lake pješadije OS BiH od 850 ljudi dobila prošle godine najviše ocjene inspekcije NATO-a. To se zaboravlja, a to je bitna činjenica, jer je poslije te vježbe naša vojska spremna da učestvuje u svim mirovnim misijama u svijetu. Svako ko želi dobro BiH, trebao bi da pozdravlja jačanje OS BiH, jer OS BiH imaju faktor odvraćanja od bilo kakvih izazivanja sukoba niskog intenziteta ili pak nekih drugih kršenja sigurnosti i mira u BiH“, kaže Kozar.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je kako zapadni Balkan ima stratešku važnost, te kako NATO povećava podršku BiH u jačanju odbrambenih kapaciteta.

„Složili smo se o mirovnoj misiji KFOR-a na Kosovu i važnosti prisutnosti NATO-a u regiji, uključujući naše urede u Sarajevu i Beogradu.

Također, povećavamo podršku Bosni i Hercegovini u jačanju odbrambenih kapaciteta“, poručio je Stoltenberg.

Osnivač i predsjednik Evroatlantskog saveta Srbije Dragan Šormaz nedavno je za naš list ukazao na apsurd da Srbija ima vojnu neutralnost, a uz to mnogo viši stepen saradnje, broj vježbi, raznih aktivnosti, u oblasti nauke nego BiH sa NATO-om.

„Nema nikakve sumnje da Vojska Srbije (VS) najčešće sarađuje sa zemljama NATO-a i to će sasvim sigurno nastaviti i u budućnosti. U proteklom periodu su se planske i vežbovne aktivnosti VS-a smanjile zbog epidemiološke situacije i rata u Ukrajini, ali kao pokazatelj intenziteta saradnje najtransparentnije govore brojke iz 2019. Tada je od ukupno 17 vojnih vežbi, Srbija realizovala četiri sa Rusijom, a 13 sa zemljama NATO-a. Treba naglasiti da VS aktivno učestvuje u Konceptu operativnih sposobnosti NATO-a i evaluaciji obučenosti, a razvijena je saradnja i u oblasti vojnog obrazovanja, prevencije korupcije u sistemu odbrane, reciklaže zastarele municije, reforme vojske i u okviru civilnog programa Nauka za mir“, kaže Nikola Lunić, izvršni direktor Saveta za strateške politike iz Beograda.

Prema njegovim riječima, „značaj involviranosti VS-a u zajedničke vježbe sa NATO-om i integrisanosti u borbene grupe EU predstavlja pokazatelj partnerskog poverenja i bezbednosne pouzdanosti u bilateralnim i multilateralnim odnosima, ali je nesumnjiv i doprinos interoperabilnosti Oružanih snaga Srbije“.

„U aktuelnom vremenu rapidnog tehnološkog napretka i sofisticiranih bezbednosnih pretnji, mnoge zemlje nemaju mogućnost efikasne odbrane i samo kolektivni bezbednosni koncept, zasnovan na poverenju, pouzdanosti i predvidljivosti, to može da obezbedi. Zato bi Srbija trebala što pre da promeni Zaključak Saveta za nacionalnu bezbednost od 25. februara 2022. u kojem smo, pozivajući se na vojnu neutralnost i strahovite pritiske, obustavili sve planske i vežbovne aktivnosti VS-a i MUP-a sa stranim partnerima. Pored toga, neophodno je usaglasiti spoljnopolitičku strategiju sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, čime bismo jasno i nedvosmisleno pokazali vrednosne kriterijume kojima težimo. Najava učešća pripadnika VS-a sa vojnicima SAD u koaliciji vojnih zemalja na Sinaju, a pod pokroviteljstvom međunarodne mirovne organizacije MFO, predstavlja još jedan pokazatelj vrednosti, interesa i ciljeva spoljne politike Republike Srbije“, kaže Lunić.

BONUS VIDEO: