SVJETSKA BANKA NAPRAVILA PROGNOZU Rast u BiH prevazišao očekivanja, ali uslijedili šokovi
Kako se dodaje, te krize predstavljaju značajne otežavajuće okolnosti za regiju, uprkos rastu na početku godine, koji je bolji od očekivanog.
– Ekonomski rast – predvođen potrošnjom i investicijama – se u prvoj polovini 2022, pokazao jakim, prevazilazeći očekivanja. Zaposlenost je, do sredine 2022, dostigla istorijski visoke nivoe u nekoliko zemalja, pa stopa zaposlenosti u regiji sada iznosi u prosjeku 46 odsto, što je povećanje od tri odsto poena od sredine 2021. Svi sektori su doprinijeli oporavku na tržišta rada, pri čemu su usluge (uključujući turizam) imale vodeću ulogu – navode iz Svjetske banke u BiH.
Međutim, kako se dodaje, zamah rasta se sada počinje usporavati u svjetlu rastućih izazova.
Naglašeno je da veće cijene energije i hrane dovode inflaciju do nivoa koji nisu zabilježeni dugi niz godina, čime se smanjuje kupovna moć i povjerenje poslovne zajednice. Tržište rada se počinje usporavati, uz usporavanje zapošljavanja u uslovima visoke inflacije i sve veće neizvjesnosti.
– Vlade na Zapadnom Balkanu provode neophodne mjere kao odgovor na rastuću inflaciju i energetsku krizu, ali njihova cijena je velika: javlja se značajno povećanje javnih rashoda – kaže Xiaoqing Yu, direktorica za zemlje Zapadnog Balkana u Svjetskoj banci.
Kako je dodala, od ključnog je značaja da te mjere ublaže uticaj krize na najranjivija domaćinstva i firme, a Svjetska banka je spremna da zemljama pruži podršku u tim nastojanjima.
Rast cijena poništava rast prihoda
Iz Svjetske banke naveli su da pritisak fiskalne potrošnje nakon šokova rasta cijena hrane i energije anulira rast prihoda, koji je rezultat veće inflacije i zastoja u fiskalnoj konsolidaciji. Očekuje se da će se u 2022. javni i javno garantovani dug smanjiti, ali će i dalje ostati veći nego u periodu prije COVID-a, dok će se uslovi finansiranja pooštriti, kako globalna monetarna politika bude pokušavala obuzdati inflatorni šok.
– Iako je rast u prvoj polovini 2022. prevazišao očekivanja za BiH, jasno je da prisutni šokovi na tržištu mogu uticati na izglede za zemlju u srednjoročnom periodu – kaže Kristofer Šeldon, šef kancelarije Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori.
Kako dodaje, na izglede u regiji utiče kombinacija šokova.
– Čvrste veze BiH sa regijom i stroži globalni uslovi finansiranja, kao i očekivano usporavanje i domaće i vanjske potražnje, će takođe imati uticaje na izglede za BiH – navodi.
Pored pooštravanja uslova finansiranja, izvještaj ističe i da su prisutni rizici od rasplamsavanja COVID-19 u zimskom periodu, kao i dalji pritisak na globalne lance snabdijevanja.
– Prema izvještaju, neophodne reforme bi trebale uključiti mjere za povećanje nivoa konkurencije na tržištu, uklanjanje barijera za pokretanje poslovne djelatnosti, veće zadržavanje profita stranih investitora u zemlji i reinvestiranje, unapređenje kvaliteta obrazovanja i podizanje standarda upravljanja, uključujući digitalizaciju. Tekuća kriza takođe naglašava značaj ubrzanja zelene tranzicije u regiji i napuštanje ugljovodonika, u pravcu proizvodnje čistije električne energije, kao i zelenijih modela proizvodnje i potrošnje – navodi se u izvještaju.
BONUS VIDEO: