SVAKODNEVNA POJAVA U REPUBLICI SRPSKOJ Mizerne kazne drže u životu rad na crno

ALOONLINE.BA | Vijesti ∙ 19.09.22 08:15 ∙ 0

Inspektori Poreske uprave RS u prvoj polovini ove godine obavili su 187 kontrola koje se odnose na prijavljivanje zaposlenih i otkrili da 101 radnik nije imao ugovor o radu

foto/pixabay

Uprkos nedostatku radne snage na domaćem tržištu i pooštrenoj kaznenoj politici, rad na crno i dalje je svakodnevna pojava u Srpskoj što potvrđuju podaci da su u prvoj polovini ove godine inspektori na terenu zatekli oko 300 radnika bez ugovora o radu, a sindikalci i poslodavci upozoravaju da kontrolni organi često blagonaklono gledaju na one koji krše zakon.

U Inspektoratu RS tvrde da kontinuirano rade na suzbijanju rada na crno i sive ekonomije te da su republički inspektori u prvih šest mjeseci ove godine kontrolisali više od 15.000 radnika, a da ugovor o radu nije imalo njih 194 zbog čega je poslodavcima izdato 160 prekršajnih naloga u vrijednosti od oko pola miliona maraka.

– U 2021. godini od 54.482 kontrolisana radnika 208 nije imalo zaključen ugovor o radu niti je bilo prijavljeno na obavezne vidove osiguranja. Za utvrđene prekršaje izdate su kazne u iznosu od 503.500 KM, podneseno je 46 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i izdate tri mjere zabrane rada – rekli su u Inspektoratu i dodali da je angažovanje radnika na crno najčešće u ugostiteljstvu, trgovini, eksploataciji i preradi drveta, građevinarstvu i uslužnim djelatnostima.

Inspektori Poreske uprave RS u prvoj polovini ove godine obavili su 187 kontrola koje se odnose na prijavljivanje zaposlenih i otkrili da 101 radnik nije imao ugovor o radu zbog čega su poslodavcima izrečene kazne u iznosu od 284.000 KM.

– Lani je izvršeno 618 kontrola i otkriveno 168 neprijavljenih radnika. Naš cilj nije kažnjavanje privrednika već uvođenje u legalno poslovanje i suzbijanje nelojalne konkurencije – rekli su u Poreskoj upravi RS.

Generalni sekretar Saveza sindikata RS Goran Stanković tvrdi da podaci kontrolnih organa o neprijavljenim radnicima ni izbliza ne prikazuju stvarno stanje navodeći da je taj broj daleko veći.

– Nemamo dovoljno inspektora koji bi mogli iskontrolisati sve privredne subjekte tako da ispod radara prolazi značajan broj radnika angažovanih na crno. Međutim, budući da je radnika sve manje, takve pojave u društvu uopšte ne bi trebalo da bude. U ovoj situaciji to ne smije da se dešava – kategoričan je Stanković.

Dodaje da Savez sindikata svake godine kroz program ekonomskih reformi traži da se pojačaju kontrole kako bi se sivoj ekonomiji stalo u kraj, navodeći da je sadašnja kaznena politika donekle stimulativna.

– Iako su mjere sada oštrije nego ranijih godina, neophodno je da se to opet uredi. Inspektori kada otkriju da radnik radi bez ugovora najčešće izreknu minimalnu novčanu kaznu koja se poslodavcu čak i isplati. Takođe, dešava se da isti privredni subjekti ne prijavljuju radnike što je znak da im se gleda kroz prste – priča Stanković i navodi da inspektori veoma rijetko, iako je zakonom propisano, privrednim subjektima koji angažuju radnike na crno izriču mjeru zabrane rada na određeni vremenski period naglašavajući da bi ta kazna trebalo da postane praksa. Da kontrole moraju biti učestalije smatra i predsjednik Udruženja poslodavaca turizma i ugostiteljstva “Horeka” Dalibor Šajić.

– U ugostiteljstvu je učestala pojava da radnici dođu rade dan, dva i odu pa poslodavci nisu ni sigurni da li da ih odmah prijave – smatra Šajić.

Isti stav ima i predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić.

– Inspektori moraju češće primijeniti zakonska rješenja kojima su propisane strože kazne za one poslodavce koji ne prijavljuju radnike. Oni to, iz nama nepoznatih razloga, ne rade. Da rade rezultati po pitanju sive ekonomije bili bi daleko bolji. Inspektori uglavnom upozore poslodavce ili ih šalju na sud gdje te kazne budu uslovne – rekao je Trivić i dodao da privredni subjekti koji angažuju radnika na crno predstavljaju nelojalnu konkurenciju svim onim poslodavcima koji poštuju propise.

Set zakona

U Inspektoratu RS kažu da je tematika neprijavljenog rada obrađena kroz set zakona Republike Srpske, te da su različiti organi ovlašteni za postupanje po istim, da je propisan različit raspon novčanih kazni kao i vrste sankcija za ponovljeni prekršaj u vezi sa prijavom radnika.

– Zakonom je definisano da prijavu za registraciju obveznika doprinosa, odnosno zaposlenog u Jedinstveni sistem podnosi poslodavac najkasnije jedan dan prije stupanja zaposlenog na rad – naveli su u Inspektoratu.

Pridružite se našoj Viber zajednici