SUTRA POČINJE VELIKI POST Danas su Božićne poklade, ispoštujte ove običaje prije nego što krenete na spavanje

Sveti apostol Filip jedan je od dvanaestorice apostola, rodom iz Vitsaide kraj jezera Galilejskog. Odazvao se pozivu Hrista, i postao njegov učenik. Po silasku Duha svetoga, revnosno je propovijedao Јevanđelje u Aziji i u Grčkoj. Stradao je raspet naopako na drvetu. Mošti Svetog Filipa prenijete su kasnije u Rim.

Danas su i Božićne poklade – dan uoči početka Božićnjeg posta i posljednji dan kada je dozvoljeno jesti meso, jaja i bijeli mrs u ovoj godini.

Prema starom narodnom vjerovanju, trebalo bi danas pripremiti bogatu večeru i veseliti se sa svojim ukućanima.

Smatra se da su poklade i dan za praštanje, kako bi se ušlo u post bez grijeha.

Narodna vjerovanja

Prema starom narodnom vjerovanju, na ovaj dan trebalo bi pripremiti bogatu večeru i veseliti se sa svojim ukućanima.

Proslavi Božića, naime, prethodi Veliki božićni post, ali prije njega idu Božićne poklade, odnosno gozbe. Upravo one obiluju različitim narodnim običajima.

Smatra se da su poklade dan za praštanje i veselje, pa se priređuju povorke maskiranih igrača, koje uz buku i svirku obilaze naselja i izvode različite trikove.

Poslije poklada počinje post, koji podrazumijeva uzdržavanje od mrsne hrane, hrane životinjskog porekla i alkoholnog pića. To je tjelesni post, dok duhovni post podrazumijeva i uzdržavanje od loših misli, želja i najbitnije djela.

Na taj način se bore protiv zlih sila i veštica, za koje se vjeruje da imaju jači uticaj u vreme poklada.

Različiti običaji se vezuju za ovaj dan, što zavisi od kraja do kraja. Negdje se poslije večere zavezuju sve verige u kući, kore od pojedenih jaja bacaju u vatru, tabani trljaju bijelim lukom, a djeci se pred spavanje oblače prevrnute pidžame i majice.

Postoji vjerovanje da bi trebalo uveče tabane trljati bijelim lukom i izgovoriti sljedeće reči: “Vještica kao konac, u mene zubi kao kolac”.

Narodna vjerovanja su povezivala period poklada sa povećanom opasnošću od zlih sila i veštica, od kojih se narod štitio na simbolične načine, recimo bijelim lukom ili paljenjem obrednih vatri (“olalija”). U Homolju, kod vlaškog stanovništva, postojao je običaj preskakanja vatri i igranja oko njih.

BONUS VIDEO: