SUDBINA VESELIH MAŠINA Proizvođači rakije: Za dvije slave se popije 20 litara, apsurdno je ograničavati količine

Boško Jefić jedan od organizatora međunarodnog festivala rakije „Zlatni čokanj“ koji svake godine u Zenici organizuje međunarodni sajam rakije i likera je kazao da se dosta panike diglo zbog nacrta što je jasno da nije dobro definisan.

– Taj zakon mi se i sviđa i ne sviđa. Ne sviđa mi se jer su uzeli zakoniz Hrvatske, a nisu iz Srbije koji je prilagođen. Srbija iako nije EU, prepisala je zakon od Mađarske i definisala ga sebi kako im odgovara. Primjedba još jedna jeste i ta da predzakon predviđa registraciju. Nije sporno da se registrujemo, i da državi treba novca, ali se trebaju olakšati druge stvari da bi se mogao tako opteretiti seljak koji proizvodi rakiju – kazao je Jefić  za Klix.

Pojasnio je da se mora pronaći način da ljudi mogu izvršiti registraciju i regularno prodavati rakiju.

– Imamo apsurd da je proizvodnja vina odvojena od proizvodnje rakije. Vino može biti domaća radinost što znači da je olakšana proizvodnja, da se može praviti i na selu bez poslovnog prostora, a rakija ne može da bude domaća radinost i moramo imati poslovne prostore i druge tehnološke uslove koje su definisali. U proizvodnji rakije morate imati zaposlenog tehnologa, e sada zamislite koliko bismo ih trebali imati, svi mi koji proizvodimo rakiju – pojašnjava naš sagovornik.

Na pitanje koliko rakije se proizvede za jednu godinu Jefić je kazao da sve ovisi od godine da li je rodna. Prema njegovoj računici od 500 kilograma jabuke dobije se oko 50 litara rakije, ali da veoma lako s dobrom godinom bude i više od dvije tone jabuka što je dostatno za 200 litara rakije.

– Apsurd je pričati o količini. Niko nije dao ove godine da propadne jabuka, ljudi su se maksimalno trudili da iskoriste rod. Apsurdno je ograničiti proizvodnju na 20, 30, 50 litara.. – pojašnjava Jefić te dodaje da se nikome ne može zabraniti proizvodnja, ali da se to mora definisati kao što je nekad bilo da se porez plaćao na bačve.

A koliko rakije se popije za jednu godinu, koliko potroši na obloge, podijeli i proda Jefić objašnjava da ovisi od članova porodice, slava, rođendana, blagdana, utakmica na televiziji…

– Kod nas je specifična situacija jer u godini imate nekoliko svetaca, Božić, rođendani članova porodice, Vaskrs, slave, i brojne druge manifestacije. Imate po 30-ak gostiju i ode deset litara sad pa sad. Zaključak je da niko ne bježi od zakona, daleko od toga, ali razvijenije zemlje su to fino definisale. Međutim, moramo obratiti pažnju na seljaka. Ja u ovom uživam, nije bitna zarada, stvar je tradicije koja se već 70 godina prenosi s koljena na koljeno samo u mojoj porodici – izjavio je sagovornik.

Rješenje vidi u tome da se treba olakšati registracija, da oni koji imaju svoj obrt, radinost ili tradicionalni zanat to tako i registruju. Svoje proizvodne potom moraju slati na analizu u institut te da mu se po završetku analize omogući kupovina akciznih markica čime bi i država profitirala.

– Ja sam za zakon, neka postoje i kontrole i država neka ima dobit, ali sve se mora olakšati. Trebamo zauzeti jedinstven stav, a nadam se da će uskoro proizvođači rakije u FBiH napraviti i udruženje te zajednički djelovati na usaglašavanju ovakih nacrta – zaključio je Jefić.