On pita odakle pravo ministru inostranih poslova da u službenom aktu Ministarstva potpuno antidejtonski konstatuje da su pripadnici takozvane Armije BiH branili BiH i tako službeno ponovi antidejtonsku tezu o „agresiji na BiH“.
– To niti odgovara činjenicama, niti Dejtonskom sporazumu koji je definisao rat u BiH kao tragičan građanski sukob – istakao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, na ovaj način Turkovićeva uzima sebi za pravo da određuje karaktera rata u BiH suprotno onom utvrđenom u Dejtonskom mirovnom sporazumu, čime ispoljava direktno antidejtonsko djelovanje, na tragu istih takvih izjava članova Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i Željka Komšić i ukupnog antidejtonskog narativa u političkom Sarajevu.
– Drugo, odakle ministru inostranih poslova, kao dijelu izvršne vlasti u BiH, pravo da se miješa u pravosudne postupke druge države, da ih procjenjuje, bez da je za to dobila zahtjev nadležnih pravosudnih organa u BiH, a putem Ministarstva pravde i uz odluku Predsjedništva BiH kao kolektivnog organa nadležnog za vođenje spoljne politike – pita Tegeltija.
Tegeltija je istakao da Turkovićeva očigledno ima namjeru da spriječi sprovođenje sudskih postupaka protiv osumnjičenih za ratne zločine počinjene protiv Srba u BiH, što je sada i ozvaničila ovakvim aktom.
– Predsjedništvo BiH, kao kolektivni organ nadležan za spoljnu politiku, nije donijelo nikakvu odluku ili zaključak da postoji bilo kakav problem u odnosima između BiH i Srbije, tako da su potezi ministra inostranih poslova opet uzurpacija spoljne politike BiH i institucija BiH suprotno Ustavu BiH. Takvo ponašanje neće nanijeti nikakvu štetu Srbiji, ali nanosi ogromnu štetu BiH – ocijenio je Tegeltija.
Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara je u saopštenju koje je potpisala Turkovićeva, preporučilo državljanima BiH koji su „na bilo koji način bili uključeni u odbranu BiH od 1992. do kraja 1995. godine“ da ne putuju u Srbiju.
