Ova posna hrana strogo zabranjena: Običaji na Usjekovanje glave Svetog Jovana koje su Srbi očuvali stotinama godinama
foto: Unsplash
Srpska pravoslavna crkva danas obilježava Usjekovanje časne glave Svetog Jovana Krstitelja, koje se još u narodu naziva i Jovanom Glavosekom ili jesenjim Svetim Jovanom.
Vjernici pravoslavnih crkava danas se sjećaju smrti proroka Jovana, čiju jje glavu tražila Irodijadina kćerka.
Nakon što se Irod Antipa, sin Iroda Idumejca, oženio Irodijadom, ženom svog brata Filipa, Sveti Jovan ih je pred svima izobličavao.
Zbog toga je Irodjadina kći na proslavi rođendana Iroda Antipe, nakon što mu je prethodno ugodila plesom i na nagovor svoje majke, zatražila da joj se preda glava Svetog Jovana Krstitelja.
On je zato posječen, a Irodijada je u svom dvorcu zakopala njegovu glavu, dok su Jovanovi učenici sahranili u Sevastiji.
Srpski običaji i vjerovanja na Usekovanje
Usjekovanje časne glave Svetog Jovana Krstitelja je crkveni praznik, koji je veoma poštovan u srpskom narodu, a njega prati jednodnevni post. U mnogim krajevima se čak ništa ne jede do mraka.
Na ovaj dan se ne rade teži poslovi, a posebno se u Hercegovini vodi računa da se ne radi ništa oko semenja. Štaviše, veruje se da treba paziti na koji je dan „pao“ praznik – ako je Usjekovanje u ponedjeljak, onda se svakog ponedjeljka u godini izbegava rad sa sjemenom.
U Šumadiji se vjeruje da je ovo dobar dan za branje ljekovitih trava – nane, kantariona, lincure…
Jedan od najpoznatijih običaja koji se vezuje za ovaj praznik jeste izbjegavanje hrane i pića crvene boje: paradajza, malina, jabuka, bresaka…
Postoji vjerovanje da je Usjekovanje dobar dan da počne spremanje zimnice.
BONUS VIDEO:
Možda vas zanima
Vijesti
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
