OTKUPNE CIJENE ZADAJU GLAVOBOLJU Žito u silosu, cijena na pregovaračkom stolu
Foto: Pixabay
Žetva pšenice na poljima Srpske je pri kraju, žito je već u silosima, a očajni ratari sve nade polažu u današnje pregovore sa mlinarima kako bi dogovorili koliko-toliko prihvatljivu otkupnu cijenu hljebnog žita.
Proizvođači hljebnog žita i mlinari u RS već dva puta su sjedali za pregovarački sto kako bi postigli dogovor o formiranju otkupne cijene pšenice, međutim, sastanci nisu dobili željeni epilog, što je izazvalo ogorčenje kod ratara, koji se plaše da bi opet sav teret krize i neizvjesnih vremena mogli ponijeti na svojim leđima. Iz sezone u sezonu na istim su mukama jer nikada ne znaju koliko će novca dobiti za svoj rad.
Više sreće u pregovorima ratari očekuju na današnjem sastanku u Privrednoj komori RS, jer će se za pregovaračkim stolom, uz otkupljivače, naći i resorni ministar Boris Pašalić.
– Cilj sastanka je kompromisno rješenje koje bi bilo prihvatljivo za obje strane. Mlinari moraju shvatiti da ne možemo žito dati u bescjenje, baš kao što su ratari svjesni da ne mogu tražiti nerealnu cijenu zbog koje bi značajno poskupio i ovako skup hljeb. Moramo imati obzira prema svim stranama jer su ovo krizna vremena – kaže Marinković.
On smatra da bi otkupna cijena pšenice od 70 feninga po kilogramu bila prihvatljiva za većinu proizvođača i otkupljivača.
– Vlada Srbije je izašla sa otkupnom cijenom od oko 65 feninga, a kada se na taj iznos dodaju troškovi prevoza pri uvozu, dođemo do tih 0,70 KM, što je, imajući u vidu izvrstan kvalitet ovogodišnjeg roda žita, ali i jako visoku cijenu imputa ovogodišnje proizvodnje, realan iznos. Ako misle da zasnujemo proizvodnju i iduće godine, dio tereta treba da snose i mlinari, ne možemo to uvijek biti mi – istakao je Marinković i dodao da je značajan broj poljoprivrednika već predao rod otkupljivačima, koji će besplatno skladištiti žito narednih 20 dana, a ukoliko ratari ne budu zadovoljni ponuđenom cijenom, moći će svoju pšenicu uzeti nazad.
Stanje sa otkupom, priča Marinković, neizvjesno je iz sezone u sezonu i konstantno predstavlja problem.
– Ne pamtim kada smo otkupnu cijenu znali u vrijeme žetve, plus što je nikada nije odredio seljak, već isključivo uvoznici i trgovci, zbog čega mi imamo najmanje koristi iako najviše radimo – rekao je Marinković.
Žetva pšenice na području Bijeljine, koja važi za najveću žitnicu u Srpskoj, završena je, a tamošnji proizvođači, iako ne znaju otkupnu cijenu, bili su primorani da žito predaju mlinarima jer nemaju dovoljno kapaciteta da uskladište sav ovogodišnji rod.
– Pšenicu smo već predali u silose i očekujemo da mlinari ispoštuju dogovor i plate nam iznos koji danas dogovorimo. Svjesni smo da 0,82 feninga, koliko smo tražili na početku žetve, nećemo dobiti, ali i sve ispod 0,65 KM bilo bi sramotno – kazao je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije Boško Radić.
Prinosi
Stojan Marinković kaže da su prinosi pšenice, s obzirom na sušu koja je vladala u aprilu i maju, više nego dobri.
– Ovogodišnji rod varira u zavisnosti od kvaliteta zemljišta i primijenjenih agrotehničkih mjera. Tamo gdje je zemljište slabijeg kvaliteta prinosi su oko tri tone po hektaru, dok s druge strane imamo parcele sa prinosima iznad devet tona. Kada sumiramo rezultate ove sezone, vjerujem da će prosjek biti oko pet tona po hektaru, što je više nego solidno – kazao je Marinković.
BONUS VIDEO:
Možda vas zanima
Vijesti
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
