OŠTRE REAKCIJE NA ŠMITOVU ODLUKU Neće isprovocirati Srpsku, odgovor spremamo!
Kristijan Šmit „nametnuo“ je danas izmjene Izbornog zakona u BiH. Istakao je da se „izmjene“ odnose samo na integritet izbornog procesa i tehnička unapređenja.
Rekao je da je ovu „odluku donio“ za građane BiH, i da se njima lično obraća, a ne političkim predstavnicima.
– Sa mojim nadležnostima, ja sam garant postojanja FBiH i Republike Srpske i to je moja dužnost u skladu sa Dejtonskim sporazumom. Moram reći da moram raditi za sve njih – rekao je Šmit na konferenciji za novinare.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je ranije da će Srpska donijeti svoj izborni zakon i sprovesti izbore, ukoliko se Šmit umiješa u izmjene Izbornog zakona BiH.
Stevandić: Šmit neće isprovocirati Srpsku, a odgovor spremamo
Republika Srpska će kao odgovor na odluku Kristijana Šmita donijeti vlastiti izborni zakon, rekao je za „Nezavisne novine“ Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS.
„Obavićemo konsultacije i reagovati najpismenije moguće, nećemo dozvoliti da se isprovociramo, a ove odluke nećemo provoditi“, rekao je Stevandić.
On je rekao da će sutra biti održan Kolegij najvišeg zakonodavnog tijela u RS, kako bi se zakazala sjednica na kojoj će biti donesene naredne odluke.
Stevandić je podsjetio da RS odluke Šmita ne objavljuje u svom Službenom glasniku, i da je jedino prihvatljivo rješenje ono koje se donese u parlamentu.
Mišljenja je da je ova odluka donesena s ciljem da se poništi napredak koji je postignut dobijanjem statusa za početak pregovora BiH s EU, kao i da se zemlja ponovo vrati u doba nametanja i arbitražnih odluka.
„Ovo je luđačka košulja za BiH, pa ko hoće da je nosi“, rekao je Stevandić.
Višković: Nametanjem zakona vjerovatno završen evropski put BiH
Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da je za BiH normalno ono što nije nigdje u svijetu i da je nametanjem izmjena Izbornog zakona BiH vjerovatno završen evropski put zemlje.
– Ne iznenađuje me što pola BiH priznaje čovjeka /Kristijan Šmit/ koji je nelegalno na ovim prostorima, jer nema verifikaciju UN da bude visoki predstavnik. Odluka od prije nekoliko dana o otvaranju pregovora ЕU sa BiH je u suštini današnjim nametanjem zatvorena – rekao je Višković Srni.
On je istakao da neka zemlja, ukoliko želi biti član ЕU, onda vlastitim resursima i institucijama mora donositi odluke i kreirati rješenja.
– Republika Srpska će u svemu tražiti svoj put. U BiH žive narodi i nije građanska zemlja kako to misli Šmit. Nisam iznenađen njegovim nametanjem i ovo je potvrda stare izreke da tamo gdje prestaje razum, počinje BiH – dodao je Višković.
Prema njegovim riječima, nigdje u svijetu ne postoji zemlja koja je okupirana i nema suverenitet kao što je BiH.
Višković je naglasio da je postojao apsolutni dogovor predstavnika tri konstitivna naroda da samostalno bude kreiran Izborni zakon BiH u skladu sa Ustavom, ali da neko to nije dozvolio.
– Ovim je narušen osnovni postulat postojanja jedne zemlje, a to je da sama odlučuje o svojoj sudbini. Izborni zakon je, nakon Ustava, najviši akt u svakoj zemlji i njegovim nametanjem građanima je oduzeto pravo na izbornu volju i tajnost izbora. Ovdje se žele uvesti neke stvari koje ne postoje nigdje. Očito je da je važnije da iz zapadnih zemalja BiH bude prodata oprema za izbore i da za tako nešto neko ostvari profit – rekao je Višković.
On je napomenuo da je nedopustivo da Centralna izborna komisija BiH sama bira biračke odbore i da time izabrani članovi postaju profesionalci, te se postavlja pitanje ko će da ih plati.
– Republika Srpska je pokazala da je zaista imala iskrenu namjeru da BiH funkcioniše na ustavan i zakonit način, ali očito da imaju oni kojima to nije u interesu. Žele da ovo bude nestabilno područje kako bi ovdje ostali još nekoliko decenija. Sve ovo je žalosno, tužno i nevjerovatno – zaključio je Višković.
Njemački državljanin Kristijan Šmit, koji se predstavlja kao visoki predstavnik u BiH, rekao je danas da je donio odluku o izmjenama Izbornog zakona BiH s ciljem, kako kaže, podrške najavljenom procesu pristupanja BiH ЕU.
Šulić: Šmit prekršio sve postulate demokratije i prava
Član Glavnog odbora SNSD-a
rekao je da turista sa Zapada Kristijan Šmit nametanjem Izbornog zakona BiH krši sve postulate demokratije i prava.
Šulić je naglasio da su izbori najviši čin demokratije, iako se neko (Šmit) odlučuje da nameće načine i pravila na koje će se oni sprovoditi.
„Vjerujem da će u nekim političarima u BiH pronaći podršku, ali mu zvanične institucije Srpske neće dopustiti da ugrozi suverenitet Srpske, niti ih ponizi“, poručio je Šulić.
On je istakao da će iz Republike Srpske i ovog puta biti poslata jasna poruka turisti Šmitu da ovdje nije dobrodošao, a još manje njegova nametnuta rješenja.
Šulić je naveo da zakone u Srpskoj predlažu, donose, sprovode i štite institucije Republike i predstavnici koje biraju građani, a ne neki turisti i prolaznici.
„Ma koliko mu to teško bilo prihvatiti, to će morati da shvati i ovaj njemački državljanin koji je u kratkoj posjeti BiH“, rekao je Šulić.
Njemački državljanin Kristijan Šmit, koji se predstavlja kao visoki predstavnik u BiH, rekao je danas da je donio odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH s ciljem, kako kaže, podrške najavljenom procesu pristupanja BiH ЕU.
Vulić: Еvropski put i neimenovani stranci ne idu zajedno
Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je Srni da će zemljama potpisnicima i svjedocima Dejtonskog mirovnog sporazuma uputiti poslaničko pitanje čime je definisano da pojedinac može biti garant mirovnog sporazuma.
Vulićeva je, povodom izjave Kristijana Šmita da je „garant postojanja Federacije BiH i Republike Srpske i da je to njegova dužnost u skladu sa Dejtonskim sporazumom“, istakla da u javnom prostoru nikada nije vidjela skaradniju i neutemeljeniju izjavu.
– Turista bez legitimiteta i ovlaštenja prisvaja sebi građane Srpske i Republiku Srpsku. Nasljedniče nacističke, srbomrzačke politike, Kristijane Šmitu, naučite bar jedno, srpski narod te pravim imenom naziva, politički iskompleksirani i Dodikom opsjednuti kvazidiplomata, srbomrzitelj – poručila je Vulićeva.
Ona je ocijenila da je to najskandalozniji dio i onako skandaloznog istupa.
– Osim ako ne bude da je riječ o epizodi „Šmit – izgubljeni u prevodu“ kao što je do sada bilo `“Šmit – izgubljeni u postojanju relevantne rezolucije Savjeta bezbjednosti o imenovanju“ – rekla je Vulićeva.
Ona je ukazala da neimenovani visoki predstavnik sa Opštim okvirnim sporazumom za mir nema ništa, a sa postojanjem Republike Srpske i Federacije kao državotvornih entiteta pogotovo.
– Ni u Aneksu 10, ni u dopisanim bonskim ovlaštenjima, on sa zakonima nema ništa – taman i da je visoki predstavnik kao što nije. Zakone na nivou BiH usvaja Parlamentarna skupština, a evropski put i neimenovani stranci ne idu zajedno – istakla je Vulićeva.
Njemački državljanin Kristijan Šmit, koji se predstavlja kao visoki predstavnik u BiH, rekao je danas da je donio odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH s ciljem, kako kaže, podrške najavljenom procesu pristupanja BiH ЕU.
– Sa mojim nadležnostima, ja sam garant postojanja FBiH i Republike Srpske i to je moja dužnost u skladu sa Dejtonskim sporazumom. Moram reći da moram raditi za sve njih – rekao je Šmit na konferenciji za novinare.
Romić: Zakone u BiH ne donosi OHR ili Šmit
Marko Romić, savjetnik predsjednika Republike Srpske kaže za ATV da zakone u BiH donose Parlamentarna skupština BiH, Narodna skupština Republike Srpske i Parlament FBiH, a ne OHR ili Kristijan Šmit.
„Kako neko može da pita otkud pravo Republici Srpskoj da ima svoj Izborni zakon? To piše u Dejtonu. Šmit pokušava da vrši nasilje i okupatorsku vlast. On nije visoki predstavnik, lažno se predstavlja. U BiH zakone donosi Parlamentarna skupština BiH, Narodna skupština Republike Srpske i Parlament FBiH. OHR nikada nije imao takav mandat. Šmitu je najbolje da se skloni jer su njegove odluke dovele samo do razdora u BiH“, rekao je Romić.
Kristijan Šmit nametnuo je tehničke izmjene Izbornog zakona BiH. Predstavnici Republike Srpske ranije su govorili da nikakvo nametanje ne dolazi u obzir i da će u tom slučaju Republika Srpska donijeti svoj Izborni zakon.
Čubrilović: Šmit sebi nikako nije smio dozvoliti nametanje Izbornog zakona
Predsjednik DЕMOS-a Nedeljko Čubrilović ocijenio je da se domaći politički predstavnici trebaju dogovarati o svim pitanjima, pa i o izbornom procesu u BiH, ističući da Kristijan Šmit nikako sebi nije smio dozvoliti da nameće izmjene Izbornog zakona BiH.
– Pogotovo je na tom planu nedopustivo davati ovlašćenja nekakvoj Centralnoj izbornoj komisiji BiH da se postavlja iznad vlasti i određuje ko će, gdje, šta i kako raditi. Srpska ne priznaje visokog predstavnika, a i da su njegove odluke idealne prirode, to nije način i doprinos da BiH krene putem evropskih standarda i zemalja koje imaju neki svoj integritet – naglasio je Čubrilović.
Banjac: Treba da donesemo svoj izborni zakon
Predsjednik Narodne partije Srpske (NPS) Darko Banjac ocijenio je za Srnu katastrofalnom odluku Kristijana Šmita o izmjenama Izbornog zakona BiH, te istakao da je Republika Srpska treba da donese svoj izborni zakon.
Banjac je naveo da odluka koju je donio pokazuje da Šmit ne ide ka volji građana, nego ka sili, odnosno nepoštovanju volje građana.
„On bi želio da nametnutim odlukama i silom promijeni odluku građana. Ako govorimo o ugroženoj bezbjednosti, mislim da je Šmit jedini čovjek koji ugrožava bezbjednost cijele BiH“, rekao je Banjac.
On je napomenuo da Šmit nije visoki predstavnik imenovan od Savjeta bezbjednosti, ali i da po bonskim ovlaštenjima nema pravo da nameće odluke o izmjenama zakona.
„Jasno je da moramo donijeti svoj izborni zakon. Republika Srpska ima pravo da sprovede izbore na nivou lokalnih zajednica i na nivou Republike, u skladu sa Dejtonskim sporazumom, imamo i Republičku izbornu komisiju i u narednom periodu bi trebalo da se sastane koalicija i da idemo u pravcu donošenja svog izbornog zakona“, naglasio je Banjac.
Snježana Novaković Bursać: Nelegalno i neprikladno nametanje Izbornog zakona
Delegat kluba Srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać rekla je da u izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit nije bitan sadržaj već to da jedna strana – bošnjačka navija za strance koji bi prema njihovoj želji uređivali odnose u BiH.
„Riječ je o potpuno nelegalnom i neprikladnom aktu, a o samom sadržaju je teško govoriti jer ga nisam vidjela“, navela je Bursaćeva u izjavi za Srnu.
Prema njenim riječima, napuštanje bošnjačkih delegata sa prethodne sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH bilo je otvaranje puta za to, njima željeno nametanje.
Ona je dodala da u ovakve „izlete“ i nepromišljene poteze može ići samo neko ko ne misli dobro niti BiH, niti Еvropi.
Njemački državljanin Kristijan Šmit, koji se predstavlja kao visoki predstavnik u BiH, rekao je danas da je donio odluku o izmjenama Izbornog zakona BiH s ciljem, kako kaže, „podrške najavljenom procesu pristupanja BiH ЕU“.
Crnadak: Šmitova odluka čudna, ali odgovornost snose i SNSD, HDZ i Trojka
Igor Crnadak, potpredsjednik PDP-a i šef Kluba poslanika ove stranke u Narodnoj skuštini RS, je rekao za „Nezavisne“ da je ova odluka Kristijana Šmita, kojeg RS ne priznaje za visokog predstavnika, čudna jer se primjenjuje tek od 2026. godine, a za krizu koju bi mogla izazvati krivi isključivo SNSD, HDZ i Trojku.
„Oni su Šmitu obećali da će do kraja februara usvojiti izmjene Izbornog zakona i time su i odgovorni za ovo što se sad dešava“, rekao je Crnadak.
Što se tiče same odluke, rekao je da ne želi da je komentariše dok se detaljno ne upozna s njenim sadržajem, ali da mu je vrlo čudno što se ovako važna odluka odlaže da izbore tek od 2026. godine.
Što se tiče najave Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine RS, da će sutra na sjednici Kolegija parlamenta biti odlučeno o Izbornom zakonu RS, kao odgovor na najavu Šmita, Crnadak je rekao da je samo obaviješten da će sjednica biti održana sutra, a da nije upoznat s dnevnim redom.
Šmit je rekao da je donio odluku o izmjenama Izbornog zakona BiH s ciljem, kako kaže, „podrške najavljenom procesu pristupanja BiH EU“.
BONUS VIDEO:
- Tagovi
- IZBORNI ZAKON
- ŠMIT ODLUKA