Mirna šetnja u Tuzli za sve žrtve femicida

ALOONLINE.BA | Vijesti ∙ 24.11.22 14:40 ∙ 0

Udruženje "Vive Žene" iz Tuzle najavljuje kampanju 16. dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, a sve kako bi se smanjilo i iskorijenilo nasilje nad ženama

FOTO: NN

Kampanja simbolično počinje 25. novembra, na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, kada će biti organizovana mirna šetnja u Tuzli za sve žrtve femicida. Kampanja je poziv pojedincima i grupama da se eliminišu svi oblici rodno zasnovanog nasilja u BiH, kojeg zaista ima.

Prema nezvaničnim podacima, od 2015. do 2020. godine ubijeno je 56 žena, 2019. godine 12, a 2022. godine, najmanje osam. Počinioci su uglavnom bračni ili vanbračni partneri. Žene žrtve nasilja podršku mogu dobiti u nekoj od pet sigurnih kuća u BiH, a jedna je smještena u Tuzli u okviru Udruženja „Vive žene“.

„Nama se ove godine za pomoć i podršku kroz dnevni tretman obratilo 250 osoba, dok su u sigurnu kuću UG ‘Vive žene’ do sada smještene 93 osobe. Od toga 50 žena i 43 djece“, pojasnila je Danijela Huremović, voditeljica sigurne kuće.

Ona je podsjetila da Zakon o zaštiti od nasilja u porodici obavezuje policiju, institucije, centre za socijalni rad, nevladin sektor i svakog pojedinca da reaguju na nasilje. U Tuzli su se u skorije vrijeme desila dva ubistva žena. Jedno u Tuzli, kada je suprug ubio ženu pa sebe, a drugo u Sapni, gdje je sin ubio majku, a koja je, navodno, kucala na brojna vrata ranije prijavljujući sina.

„U konkretnom slučaju, ako je policija zaprimila prijavu, ako nije znala šta da radi, mogla se konsultovati sa drugim subjektima zaštite. Mogli su pozvati Kliniku za psihijatriju ili bilo koga drugog, a ne samo pustiti da se desi. Mi reagujemo kada se dese tragični slučajevi“, smatra Huremovićeva.

Zakon obavezuje kantone da imaju mehanizme zaštite od nasilja u porodici. Tuzlanski kanton ima Akcioni plan, koordinaciono tijelo, protokol.

„Mi smo kanton koji je prvi napravio protokol o postupanju kada se otkrije ova vrsta nasilja, a kasnije su drugi kantoni sačinili protokole. Taj protokol govori o tome ko i šta radi u takvim okolnostima i situacijama“, rekao je Edin Šestan iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku i povratak TK.

Žene često ne prijavljuju nasilje, zbog straha, ekonomske ovisnosti, neinformiranosti. Radionice na ovu temu su korisne, pokazala je praksa.

„Ono što je njih kočilo je proces kako sebi mogu pomoći, koje su to institucije koje im mogu pomoći i koja su to prava koja one mogu ostvariti u tom procesu“, kazala je Vildana Pjević iz Centra za socijalni rad Srebrenik.

Napretka ima, a to pokazuje i činjenica da je nekoliko korisnica sigurne kuće dobilo posao i postale su ekonomski osnažene, što im je omogućilo odlazak od zlostavljača.

BONUS VIDEO: