(NE)POVEZANOST MEDIJA I POLITIKE: To je „brak iz interesa“ i uglavnom ne mogu jedni bez drugih

ALOONLINE.BA | Vijesti ∙ 11.05.22 17:10 ∙ 0

Učesnici panela su se složili da su ljudima kod nas, ali i u svijetu, manje zanimljive kompleksne javne ili političke teme

FOTO: Aloonline.ba

Mediji i politika su „brak iz interesa“. Očigledno je da kod nas uglavnom ne mogu jedni bez drugih, a njihova veza malo kome sa strane donosi korist.

Ovo je jedan od zaključaka panel diskusije u organizaciji „Alo media system“-a, jedne od najvećih medijskih kuća u Srbiji i regionu, sa jednim od najtiražnijih dnevnih novina, devet digitalnih izdanja i tri redakcije u tri države – Srbija, BiH i Crna Gora.

Učesnici panela, eminentni stručnjaci, te predstavnici medijskih kuća govorili su o odnosu medija i politike, srpskim medijima u multinacionalnoj sredini, kao i perspektivi medija u digitalnom svijetu.

(Ne)povezanost medija i politike

Učesnici panela su se složili da su ljudima kod nas, ali i u svijetu, manje zanimljive kompleksne javne ili političke teme. „Laki“ sadržaji su nešto što uvijek ima bolju prođu.

Milko Grmuša, odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluke, kaže da, ako gledamo globalno, uvijek ga uplaši kvalitet ljudi koji vode zemlje, pa čak i one najjače. Ako tome pridodamo one medije koji zavise od politike, dobijamo zabrinjavajuću situaciju.

„Najveći problem je što u nekim medijima nema spremnosti da se sasluša druga strana. Svako u politici ima nekog svog, i pokušava da u medije progura nešto što samo donosi glasove“, rekao je Grmuša.

Otvaranje portala – predizborna kampanja

Tanja Vukomanović, savjetnica gradonačelnika Banjaluke za medije i šefica Tima za komunikaciju, kaže da je unazad nekoliko godina postalo normalno da stranka ili političar imaju svoj medij, najčešće portal.

Kako kaže, umjesto da se otvaraju škole ili dvorane, u vrijeme predizborne kampanje otvaraju se – portali (najčešće i bez impresuma).

Vukomanovićeva je komentarisala najčešće jednostran pristup ovakvih portala, te navela da sve to zajedno pokazuje da, nažalost, mediji i politika su brak iz interesa.

Očigledno je da kod nas, uglavnom, ne mogu jedni bez drugih, a njihova veza malo kome sa strane donosi korist.

Sve to je, prema njenim riječima, kod nas postalo normalno, dok se nepristrasni, istraživački mediji uglavnom nazivaju „strani plaćenici“.

Sloboda medija u BiH

Građani u BiH najviše vjeruju medijima. Ovo je rezultat istraživanja koje je komentarisao politički analitičar i stručnjak za javno mnjenje, te profesor na „BLC fakultetu“ Mladen Mirosavljević.

„Prije nekoliko dana smo obilježili Dan slobode medija. Nažalost, kod nas se taj dan svodi na to da se novinari jedni drugima iskukaju i onda se raziđu, a ništa se suštinski ne promijeni“, rekao je Mirosavljević.

Ipak, dodaje on, istraživanje je pokazalo da građani najviše vjeruju medijima. Ono što je paradoks jeste da većina tih istih građana smatra da u BiH ne postoji sloboda medija, dok ček dvije trećine ispitanih misli da je politička zavisnost osnovna prepreka medijima u BiH.

Ova kontradiktornost u rezultatima istraživanja dosta toga govori.

Medijska pismenost

„Godinama se zalažem da se u osnovne škole uvedu još tri predmeta i to: preduzetništvo, finansijska pismenost i medijska pismenost. Zaista je krajnje vrijeme da se medijska pismenost ozbiljno shvati“, rekao je Mirosavljević.

Nezavidan položaj novinara

Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Vlade Simović posebnu pažnju obratio je na socijalno-ekonomsku poziciju novinara.

„Nikada nije definisano radno vrijeme novinara. Novinar radi kao srednjovijekovni najamni radnik. Slobodan je samo kada ide da spava. Dalje, rješavanje pitanja intelektualne svojine. Zašto novinari ne mogu da naplate svoje tekstove koje neko drugi prenese – pita se Simović.

Ono što je posebno naglasio je poseban problem i u medijima, a to je mobing. Veliki broj novinara sa kojima je razgovarao u protekla tri mjeseca, kako kaže, žali se na izrazit mobing u medijima.

To je, kako dodaje, još jedna od tema koje posebno treba obraditi.

„Uvezivanje radnog staža je tek poseban slučaj. Imamo novinare koji rade po petnaestak godina, a imaju samo jednu ili dvije godine staža. Kada pitam pravnike kako neko ko je radio toliko godina „na crno“ sada da upiše staž retroaktivno, kažu da nema rješenja. Ima doduše jedno, potencijalno, a to je da se novinarstvo proglasi profesijom od nacionalnog značaja“, kaže Simović i dodaje da je ovo problematika kojoj će se u narednom periodu posebno posvetiti pažnja.

Cenzura i autocenzura

Novinari u BiH često imaju tako loš socio-ekonomski status, toliko su zavisni od oglašivača, da oni sami često prave autocenzuru, stiče Simović.

„Sve dok ne nađemo modalitete kako da novinari poboljšaju svoj socio-ekonomski status, nećemo dobiti ni novinare u funkciji demokratskog i drugog razvoja društva. Prvi korak ka tome je da prihvatimo da je ovo podijeljeno društvo, da ga sagledavamo kao takvo, pa tek onda rješavamo problem po problem“, rekao je Simović.

SEO optimizacija

Govora je bilo i o SEO optimizaciji sadržaja, kao jednom od bitnijih segmenata savremenog novinarstva.

U moru brzih i dostupnih informacija, video i audio sadržaja, te fotografija, i dalje je temelj informisanja dobar novinarski tekst, ističe direktor sektora za razvoj u „Nezavisnim novinama“ Zoran Lukić.

„SEO optimizacija sadržaja jeste skup alat i tehnika da se sadržaj učini vidljivijim na internetu, ali i dalje je dobar novinarski tekst i brendiranje medija osnova uspjhea“, ističe Lukić.

Generalni sponzor panel diskusije je kompanija M:tel.

Pridružite se našoj Viber zajednici