„LJEKARI SU REKLI DA JE SVE U REDU, A ZAVRŠILA SAM SA ŠAVOVIMA I OŽILJKOM NA RUCI“ Sve što treba znati o krpeljima i kako se zaštiti od ovih opasnih parazita!
foto: ilustracija
Kako reagovati kada nas ubode krpelj?
Razgovarali smo sa predsjednikom Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta Jovicom Sjeničićem koji je naglasio da je najvažnije djelovati preventivno, odnosno koristiti repelente (sredstva koja odbijaju krpelje) nanoseći ih na otvorene dijelove kože. Takođe, rekao je da bi trebalo nositi zaštitnu odjeću dugih nogavica i rukava, nogavice je dobro uvući u čarape, nositi svjetliju odjeću (lakše uočiti krpelja), a izbjegavati flanel ili vunu (u nju se lakše krpelj zavuče). Na nogavice i čarape mogu se nanijeti sredstva sa insekticidom permetrinom, kao i na šatore ako boravite u prirodi duže.
– Nakon svakog izlaganja rizičnim područjima treba pregledati tijelo, krpelji preferiraju mekane dijelove kože, prepone ili dijelove tijela prekrivene dlakom. Ukoliko primijetite krpelja koji se već pričvrstio na kožu potrebno je odmah ga izvaditi pincetom bez kidanja, mazanja nekim sredstvima i sl, ili specijalnom alatkom za vađenje krpelja (npr. Tick Twister) ili ako nemate ništa onda vrhom prstiju polako – kazao je on.
Kada ga treba ukloniti i da li je prisutno crvenilo nakon uboda?
– Krpelja treba ukloniti što prije, ljudi se opterećuju uklanjanjem glave, ali važno je ukloniti tijelo tako da se krpelj uhvati pincetom ili tick twisterom što bliže koži. Svako gušenje krpelja uljem, benzinom ili alkoholom povećava šansu da on zbaci više sline u kožu a samim tim moguće i više patgoena ako je zaražen. Crvenilo i manji otok oko mjesta pričvršćivanja najčešće nisu problem i
javljaju se zbog lokalne iritacije kože ujedom i izbacivanjem supstanci tokom hranjenja krpelja koje on ispušta da spriječi bol, zgrušavanje krvi i dr. odbrambene mehanizme našeg tijela – istakao je Jovica.
Koje bolesti prenose i koji su simptomi?
Sjeničić je govorio i o bolestima koje krpelji prenose, kao i o njihovim simptomima. Rekao je kako može doći do infekcije i komplikacija oko 1-2 sedmice ako je krpelj bio zaražen. Simptomi nekih bolesti koje prenose mogu biti temperatura bolovi u mišićima, glavi i zglobovima, crveni krug oko mjesta ujeda (Lajmska bolest), osipi na koži, povraćanje itd. Naši krpelji prenose neke zarazne bolesti koje izazivaju bakterije npr. lajmska bolest, ili virusi kao virus krpeljnog encefalitisa, ali su ti slučajevi ne tako česti. Vakcnacija protiv krpeljskog meningoencefalitisa može zaštititi od te bolesti.
– Kod nas su najčešće vrste: Ixodes ricinus – obični krpelj ili šumski krpelj. Preferiraju vlažnija staništa npr listopadne šume sa podrastom ispod drveća, šikare ili ivicu šume, parazitira na raznim vrstama sisara, gmizavaca i ptica, prenosnik je raznih virusnih ili bakterijskih pbolesti kao: lajmske bolesi i krpeljnog encefalitisa, a rjeđe tularemije, babezioze, Q groznice itd. Rhipicephalus sanguineus – pseći krpelj, Hyalomma marginatum – parazit kog prenose ptice pjevačice, uzrokuje bolesti kod stoke i ljudi, najznačajniji prenosnim virusa Krimske-Kongo hemoragijske groznice Dermacentor reticulatus – krpelj šikare, isto parazitira na životinjama, a rjeđe na ljudima – objasnio je.
Šta uraditi kada krpelj ubode našeg ljubimca?
Razgovarali smo i o tome šta treba da uradimo kada krpelj ubode našeg kućnog ljubimca. Jovica je rekao da kad su psi u pitanju krpelji se hvataju se za kapke ili vrat, noge, ispod repa, prepone.
Ako se krpelj zadrži duže na psu može prenijeti neku od bolesti koja izazivaju simptome kao što su: malaksalost, bezvoljnost, bolovi, tamna mokraća (nekad i krvava), povraćanje…
– Najčešća bolest danas je Babezioza pasa (krpeljska groznica) ili piroplazmoza, odnosno protozoa koja parazitira u crvenim krvnim zrncima – eritrocitima pasa, zatim erlihioza koja je uzrokovana bakterijom rikecijom Erlihia canis koja parazitira na bijelim krvnim zrncima pasa, javlja se još i anaplazmoza i dr. bolesti – kazao je predsjednik Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta Jovica Sjeničić za AloOnline.
Bili smo u prilici da porazgovaramo sa osobom koja je imala velike probleme zbog uboda krpelja i nemarnosti ljekara.
Naime, ona je imala 12 godina kada je zbog krpelja prošla kroz pravi pakao. Nakon što joj je tata pokušao izvaditi krpelja, kojeg je imala na ruci, ostala je glava. Odmah je otišla kod porodičnog ljekara koji joj je sa sigurnošću, nakon kopanja iglom po mjestu na kojem je bio krpelj, rekao da je izvadio glavu i da je sada sve dobro. Takođe, tada je dobila i antibiotik. Nakon nekih 7 do 10 dana njena majka je primjetila da na ubodnom mjestu ima crveni kružić i to je bio alarm. Ponovo je otišla kod ljekara, samo što je ovog puta intervenisao drugi doktor koji je takođe tvrdio da je sada napokon sve sanirano i da se više ne brinu.
– Narednih mjesec dana iste scene se ponavljaju. Ubodno mjesto me svrbi, crveni krug samo se širi, a ljekari svaki put bivaju sve sigurniji da su izvadili glavu krpelja. Nakon tridesetak dana počinju da mi se javljaju svakodnevne mučnine i temperatura koja je znala da bude i do 40/41 stepen. Niko nije mogao ni pomisliti da je uzrok tome možda glava krpelja koja je ostala na mjestu uboda, sve dok nisam naišla na jednog ljekara koji je imao slično iskustvo sa jednim pacijentom. Nakon što me pregledao odmah mi je dao uputnicu za bolnicu, tačnije za hirurgiju. Morali su da mi odstrane veliki dio tkiva, zbog toga što se taj dio gdje je bio krpelj, po njihovoj priči, „ubuđavio“. Bezazlena priča i ubjeđenja ljekara da je sve u redu završila se sa nekoliko šavova i doživotnim ožiljkom na ruci zbog kojeg sam danas srećna, jer je cjelokupan ishod mogao da se završi sepsom, a mislim da svi znamo šta to znači – kazala je ona za AloOnline.ba.
BONUS VIDEO:
Možda vas zanima
Vijesti
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
