LEDILE VODE, OGROMAN BROJ ŽRTAVA Borcima na Mrazištu srce pucalo na minus 50

AloOnline.ba | Vijesti ∙ 28.01.23 14:35 ∙ 0

U januaru 1942. bila je tolika hladnoća da se i drveće znalo raspuknuti

FOTO: printscreen

Godine 1942. temperatura se još nije počela mjeriti na Igmanu, ali na osnovu kasnije prikupljenih podataka možemo pretpostaviti da je za vrijeme „Igmanskog marša“, kada je u Sarajevu izmjerena najniža temperatura ikad, na ovoj planini bilo i do minus 50 stepeni.

Mnoge žrtve

– Poznato nam je da je skoro opkoljena Prva proleterska brigada morala prijeći preko Igmana u noći s 27. na 28. januar 1942., a da je na mjestu zvanom Mrazište na Velikom polju temperatura, po kasnijoj analizi meteorološkog stručnjaka Majstorovića, iznosila do minus pedeset stepeni – kazao je za „Avaz“ Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije Sarajeva.

Borcima je od hladnoće srce pucalo, studen je odnijela mnogo života, a prema svjedočenju preživjelih, toliko je bilo hladno da se i drveće znalo raspuknuti.

Na marš je krenula kolona od 500 boraca i to 25. januara. Za dva dana su došli u Sarajevsko polje. Najteži dio je bio početak uspona na Igman. Prelaz preko Igmana je izveden noću između 27. i 28. januara, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći. Taj marš postaje legenda, a četrdeset teško promrzlih boraca prebačeno je na liječenje u Foču, gdje su podnijeli nadljudske bolove amputiranja promrzlih dijelova tijela bez narkoze.

Izrazito niska temperatura izmjerena je na Igmanu i 24. januara 1963. godine, i to čak 42,5 stepeni ispod nule.

Ledile vode

Kakve su hladnoće znale biti, zabilježio je i Mula Mustafa Bašeskija u Ljetopisu iz 1789. godine, gdje navodi da je bila žestoka studen koja je trajala čak 20 dana.

– On opisuje kako su se sve vode zaledile pa i ona na mlinovima Isa-bega Ishakovića na Bembaši, bez obzira na to što je njen protok brz. Također, od velike hladnoće i kube Begove džamije se iznutra zaledilo – naveo je Garibija.

BONUS VIDEO: